'Društveni položaj Hrvata u Srbiji je otežan, imamo slučajeve nasilja i govora mržnje'

U vrijeme relativno napetih hrvatsko-srpskih odnosa, slobodan sam ukazati na činjenicu kako je u posljednjih nekoliko mjeseci društveni položaj Hrvata u Republici Srbiji u znatnome usložnjen i otežan. Štoviše, došlo je do grubog kršenja cijelog niza odredaba iz međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina koji je Republika Srbija potpisala s Republikom Hrvatskom, a u nekim slučajevima riječ je i o suspenziji -.

Navodi to predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov u Promemoriji glede aktualnog društvenog položaja Hrvata u Republici Srbiji uoči predstojećih izbora 2020. godine na svim razinima, a koji je danas objavljen na službenoj Internet stranici stranka.

Navodi kako usvojene izmjene Zakona o izboru narodnih zastupnika i Zakona o lokalnim izborima u Narodnoj skupštini Republike Srbije 8. veljače te izmjene pokrajinske regulative o izboru zastupnika u Skupštinu Vojvodine od 21. veljače predstavljaju očit dokaz nespremnosti srbijanskih vlasti da dosljedno i u cijelosti provedu Međudržavni sporazum o zaštiti manjina. Naime, u njemu izričito stoji da će potpisnice omogućiti političkim predstavnicima nacionalnih manjina „sudjelovanje u predstavničkim i izvršnim tijelima na način da će unutarnjim zakonodavstvom osigurati: zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj razini u Republici Hrvatskoj, odnosno na pokrajinskoj i državnoj u Republici Srbiji“. Isto tako niti institut zajamčenih mandata usvojenim izmjenama ponovno nije omogućen pa će se politička reprezentacija i sudjelovanje Hrvata u procesima donošenja odluka opet svesti na neizvjesne ishode predizbornih koaliranja.

Prema riječima Žigmanova druga linija negativnih procesa očituje se u osnaženoj podršci, i financijskoj i političkoj, institucijama onih Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu. Konkretno, Republika Srbija je iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. godine zajednici Bunjevaca nehrvata, koja je četiri puta brojčano manja, dodijelila sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Bunjevci Hrvati.

U isto vrijeme povećan je i broj registriranih slučajeva etnički motiviranog nasilja, grafiti mržnje spram Hrvata u Novom Sadu i Beogradu, osnažen govor mržnje na društvenim mrežama, kontaktiraju se i zastrašuju članovi i simpatizeri DSHV-a od strane struktura vezanih uz vlast, oboren Tweeter nalog predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova, revizija novije povijesti i otkrivanje spomen-ploče Mladenu Bratiću, javno djelovanje osuđenika za zločine nad Hrvatima u Vojvodini Vojislava Šešelja. Pri tome veliku većinu nasrtaja na Hrvate nije pratila i primjerena reakcija mjerodavnih tijela.

Dodaje kako se bilježe i problemi u području obrazovanja tako da „Grad Subotica i Vlada Vojvodine aktivno sprječavaju i onemogućavaju donošenje ključnih dokumenata nužnih za osnutak obrazovnog centra za Hrvate“.

Navodi i kako u području kulture, napose kada je riječ o zaštititi materijalne i nematerijalne baštine vezane uz Hrvate u Vojvodini, ne bilježe niti jedan značajniji pomak.

-Tijelo manjinske samouprave – Hrvatsko nacionalno vijeće, premda proaktivno djelujući u artikuliranju interesa i ostvarivanju prava Hrvata u Srbiji, zbog novim zakonom oduzetih nadležnosti, nemoćno je u pozitivnom rješavanju navedenih problema. Dodatno otežavajuće djeluje činjenica da postojeći model financiranja HNV-a od strane tijela državnih vlasti omogućuje upošljavanje samo tri osobe, što je jedva dovoljno za formalno administriranje složenog poslovanja, nedovoljno za borbu s navedenim zaprječavanjima, a gotovo nemoguće za provedbu aktivnosti koje će pridonositi razvoju hrvatske zajednice, stoji u promemoriji.

Žigmanov podsjeća i kako institucije i organizacije Hrvata u Srbiji imaju bogatu i razgranatu mrežu suradnje s institucijama i organizacijama srpske zajednice iz Hrvatske čime daju svoj doprinos relaksaciji i razvoju ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa. U svezi s tim treba istaknuti i činjenicu kako više od dvije godine između Srbije i Hrvatske nije bilo bilateralnog susreta na najvišoj razini, što uvelike otežava europsku perspektivu Srbije.

-Sve navedeno bilježimo nepuna dva mjeseca prije održavanja izbora. Strahujemo da to može ostaviti trajne negativne posljedice po budućnost Hrvata u Srbiji. Odgovornost je i na Republici Hrvatskoj – ona mora osnažiti i češće očitovati interes za naš društveni položaj. A što se tiče problema u provedbi Sporazuma za Hrvate u Srbiji, o međusobnoj zaštiti manjina, ukoliko se ne nađu učinkoviti mehanizmi za njegovu provedbu, možda bi valjalo razmisliti o njegovom daljnjem postojanju, zaključio je Žigmanov.