Društvo budućnosti: Posao za psihologe, financijaše, trenere

Koji fakultet odabrati, koji je najperspektivniji i osigurava dobro plaćen i atraktivan posao u budućnosti? Na to pitanje u Hrvatskoj nema jasnog i preciznog odgovora. Na žalost nema ni istraživanja o budućim potrebama za radnom snagom, a niti strategije gospodarskog razvitka koja bi konkretnije definirala zanimanja koja će se tražiti za pet, deset ili dvadeset godina. Za razliku od nas, u Europi su unatoč krizi počele pripreme koje će osigurati značajne promjene na tržištu rada.

Godinama isti programi
Obrazovanja za nova zanimanja u nas gotovo da i nema pa se na fakultetima, uz časne iznimke, već godinama nude isti programi. Iznimke su pojedini studiji iz informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Maturanti u pravilu biraju ekonomiju, pravo, politologiju, novinarstvo i tek posljednjih godina malo češće građevinu, računarstvo, arhitekturu...

I upravo građevina, arhitektura, strojarstvo i prije svega zanimanja iz područja IT tehnologija tražit će se sljedećih deset, petnaest ili više godina. Priliku za dobro plaćen posao u budućnosti bi trebali imati i financijaši iz svih područja, stručnjaci za ljudske potencijale, multimediju, web-dizajn i animaciju.

Dobro će se plaćati i pojedine zdravstvene struke koje će, prije svega biti namijenjene "servisiranju" sve starijeg stanovništva kojem će osim redovitih liječničkih usluga trebati različiti profili stručnjaka koji će im pomoći u podizanju kvalitete života – primjerice treneri wellnessa. No za mnoga zanimanja koja se u pojedinim razvijenim zemljama, pogotovu u Sjedinjenim Državama, mogu studirati, u nas nema ni odgovarajućeg naziva.

U raskoraku sa svijetom
Koliko je situacija apsurdna i naša obrazovna stvarnost u raskoraku sa svjetskim trendovima najbolje govori i podatak da se, primjerice, u Hrvatskoj – lobist, sve traženiji profil stručnjaka, ne može školovati. Današnji mladi trebali bi završavati što više stupnjeve formalnog obrazovanja, ali bi se stalnim edukacijama i usavršavanjem svojih vještina trebali prilagođavati potrebama tržišta.

Najperspektivniji stručnjak za klimu i nanomedicinu
Potaknut britanskim istraživanjem, Portal "Moj posao" provjerio je što naši građani smatraju poslovima budućnosti. Zanimljivo, na prvo mjesto sa 29 posto glasova ispitanika probio se "stručnjak za klimatske promjene". Drugo najatraktivnije zanimanje našim je ispitanicima sa 19 posto specijalist za nanomedicinu, 14 posto željelo bi "uzgajati" nove organe, a šest posto uzgajalo bi genetički preinačene biljke.

Pri vrhu su liste poželjnih zanimanja i stručnjaci za robotiku, astronauti, terapeuti alternativne medicine i stručnjaci za antikorupciju. Kod nekih je još na cijeni i zanimanje političara. Ta je lista želja građana, na žalost, daleko od stvarnosti.