Država BiH uskoro bi mogla ostati bez Suda BiH

Ustavni sud BiH će donijeti odluku o ustavnosti članka 13. Zakona o Sudu BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 27. i 28. ožujka 2009. Ovim člankom je Sudu BiH, između ostalog, dana ovlast da rješava sukobe nadležnosti između svih sudova u entitetima i Distriktu Brčko. Milorad Živković, zamjenik predsjednika Zastupničkoga doma Parlamenta BiH, zatražio je da Ustani sud BiH ispita ustavnost nadležnosti Suda BiH iz članka 13.

U žalbi iz kolovoza 2008. Živković navodi da je člankom 13. ovog zakona data superiornost Sudu BiH u odnosu na entitetske sudove, te da je riječ o “tihom prijenosu nadležnosti” s entiteta na državu. Ovaj potez je u skladu s politikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) čiji je Živković član. Ova stranka se snažno zalaže za jačanje entiteta i smanjenje ovlasti i autoriteta državnih institucija.

Ukoliko Ustavni sud BiH proglasi ovaj članak neustavnim, to bi moglo ozbiljno ugroziti rad Suda, a naročito Odjela za ratne zločine, kažu u Sudu BiH. To bi onemogućilo provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina koju je, na inicijativu Ministarstva pravosuđa BiH, u prosincu 2008. godine usvojilo Vijeće ministara BiH.

Detalji strategije
Prema podacima iz strategije, od 159 osoba optuženih za ratne zločine, njih 103 je optuženo pred Sudom BiH. Trenutačno je u BiH 5.895 osoba osumnjičeno za ratni zločin. Strategijom je predviđeno da 1.285 predmeta, koji su u fazi istrage, bude procesuirano u idućih 15 godina, dok bi najkompleksniji i najprioritetniji od njih bili riješeni u sljedećih sedam godina.

Njome je predviđeno ujednačavanje sudske prakse u svim sudovima u BiH, a ključna i dominatna uloga je dana upravo Sudu BiH. Do sada su domaći sudovi pri rješavanju predmeta ratnih zločina primjenjivali različite zakone. Entitetski sudovi su uglavnom primjenjivali blaži Kazneni zakon Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Prema ovom zakonu, osuđenici su mogli dobiti maksimalnu zatvorsku kaznu do 20 godina. Za teška kaznena djela taj zakon je predviđao smrtnu kaznu, međutim, ona je ukinuta nakon što je BiH usvojila međunarodnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Međutim, u 29 do sada pravosnažno presuđenih predmeta ratnih zločina, Sud BiH je primjenjivao isključivo Kazneni zakon BiH. Sukladno spomenutom zakonu, maksimalna kazna za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti iznosi 45 godina zatvora. “Ukidanje Suda BiH u situaciji kada nemamo vrhovni sud na državnoj razini bilo bi vrlo štetno i suprotno temeljnom demokratskom principu jednakosti građana pred zakonom”, kaže Ćazim Sadiković, bivši sudac Ustavnog suda BiH. Ukoliko i suci Ustavnog suda BiH budu imali ovakav stav, odbacit će Živkovićevu žalbu, a upravo to predviđa tajnik Ministarstva pravosuđa BiH Jusuf Halilagić.

Proširenje članka 13.
“Ne vjerujem da će Ustavni sud usvojiti ovakvo nešto”, kaže Halilagić. Prema njegovim riječima, Vijeće ministara BiH je usvojilo prijedlog proširenja članka 13. s namjerom da potakne suradnju i usuglašavanje sudske prakse sudova u BiH pod patronatom Suda BiH. O ovome će uskoro glasovati zastupnici Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Pri izradi prijedloga, radna skupina je konzultirala niz stručnjaka iz oblasti ustavnog prava, a stalnu pravnu pomoć im je pružao i sudac Ustavnog suda BiH Miodrag Simović. Živkovićev prijedlog je krajem siječnja ove godine odbilo podržati i Ustavnopravno povjerenstvo Parlamenta BiH, čije mišljenje je zatražio Ustavni sud BiH.

Sud BiH je jedini sud u državi koji nije osnovan Ustavom BiH, nego zakonom koji je nametnuo visoki predstavnik, a naknadno usvojio državni Parlament.

Sud je također zatražio i mišljenje Ureda visokog predstavnika (OHR) i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS), koji su uključeni u raspravu o ovoj žalbi kao amicus curiae - odnosno prijatelja suda. Seada Palavrić, predsjednica Ustavnog suda BiH, te predstavnici OHR-a i OESS-a su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva odbili dati komentar o ovom pitanju. Donošenje Zakona o Sudu BiH nametnuo je OHR.