Kao što je Večernji list prvi najavio, Vlada priprema novi zakon koji bi joj u budućnosti omogućio reakciju u slučajevima poput Agrokora – kada se vlasnik kompanije koja je u problemima i kojoj je potrebno restrukturiranje, a od strateškog je interesa za državu, ne želi povući, zbog čega se problem širi na cijelo gospodarstvo. U zakonodavstvo uvode novi pojam ‘sistemski važna tvrtka’, a to je ona koja ima 8000 zaposlenih i milijardu eura duga, kako je objasnila potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Više je puta naglasila da se zakon nije pisao zbog Agrokora, ali po broju zaposlenih u hrvatskim tvrtkama jasno je da je ovo svojevrsni lex Agrokor.
Samo šest tvrtki ima uvjete
Kako doznajemo, radni naziv zakona je Zakon o postupku izvanredne uprave, a na dnevnom redu Vlade trebao bi se naći već sljedeći tjedan. Na njemu volonterski radi tim pravnih i ekonomskih stručnjaka. Kako nam objašnjava naš sugovornik, u slučaju kada bi se neka od domaćih kompanija našla u problemu nemogućnosti izvršavanja svojih obveza, a ispunjava uvjete o broju zaposlenih i visini duga, tada bi se vlasnik mogao djelovati u skladu sa zakonom. Odnosno obratiti se državi, koja bi u kompaniju postavila privremenog povjerenika, a kojeg bi potvrdio Sud.
Država bi na neki način tako bila nepristrani arbitar. Vlasnik kompanije nominalno bi ostao u kompaniji, ali bez ikakvih upravljačkih mogućnosti. No isto tako, nitko ne bi mogao zabraniti vlasniku i da prihvati ponudu, ako se u nekom slučaju javi zainteresirani ulagač. No, kada je Agrokor u pitanju, jasno je da bi taj iznos trebao biti poveći, jer osim iskazanih obveza u bilanci od pet milijardi eura, navodno su dugovi i veći. Dakle, potreban je netko tko će ubrizgati prvi novac za likvidnost, a onda još veći iznos dodatnog kapitala, a na što će se, za pretpostaviti je, malo tko odlučiti. Posebno ne prije kada točna financijska slika nije niti poznata. Upravitelj koji bi se postavio u kompaniju vodio bi i proces restrukturiranja i odlučivao o primjerice reprogramu ili otpisu dijela dugova. U tom procesu restrukturiranja, zakon predviđa i mogućnost da vjerovnici pretvore svoj dug u kapital, a takvu šansu imali bi i dobavljači, mirovinski fondovi i drugi zainteresirani investitori. Vlasniku bi se na kraju procijenilo je li ostao u vlasničkoj strukturi. No, kako nam kaže sugovornik, jasno je da netko kome najvjerojatnije obveze premašuju imovinu, što je slučaj kod Agrokora, teško može zadržati u konačnici udjel, a još manje neku upravljačku poziciju. Glavni cilj zakona je brzo rješavanje problema u kojem ne bi ostale zakinute ostale kompanije vezane za tu sistemsku tvrtku, a u slučaju Agrokora taj broj ovisnih tvrtki je velik. Zakonom se htio i izbjeći proces stečaja ili predstečajne nagodbe, jer ti procesi traju predugo, zbog čega bi velik dio kompanija bio istisnut s tržišta.
Zanimljivo je da uvjet od 8000 zaposlenih ispunjava samo šest tvrtki u Hrvatskoj među kojima su Konzum, HEP, Zagrebački holding, Ina, Hrvatska pošta i Hrvatske šume. No zakon bi tretirao pod brojem od 8000 i sve povezane tvrtke, ali tada taj uvjet uz Agrokor zadovoljavaju pretežito državne tvrtke. Stručnjaci već komentiraju da je ovo poruka vlasniku Agrokora Ivici Todoriću da odstupi s čelnog mjesta u koncernu argumentirajući da će zakonsko rješenje ionako stići prekasno za rješavanje likvidnosti u Agrokoru koju se mora osigurati u iduća dva do tri tjedna.
Poruka je to i dobavljačima da Vlada vodi računa o njima te pokušaj smirivanja situacije u osvit turističke sezone.
– Osobna mi je želja da se ovaj zakon, ako i kada se donese, nikada ne primijeni, ali naša je dužnost brinuti se o posljedicama koje problemi u velikim sustavima mogu uzrokovati čitavom gospodarstvu – kazala je Dalić navodeći da Agrokor ima 40 tisuća zaposlenika i da je na njega naslonjeno više od 5000 tvrtki u Hrvatskoj. Zakonsko rješenje usuglasili su partneri u Vladi, Most i HDZ pa je, unatoč činjenici da je HDZ-ov dio Vlade upozoravao da država ne može intervenirati u privatne tvrtke, donekle usvojen prijedlog Mosta koji je imao na umu klasičnu nacionalizaciju. Kompromisno rješenje blisko je modelima koje imaju pojedine europske zemlje, a zakon je i pisan, rekla je Dalić, na tim primjerima.
Dobavljači s Todorićem
Oko četrdeset dobavljača tvrtki iz sastava Agrokora pozvano je u Konzum u ponedjeljak kako bi ih Todorić osobno izvijestio o trenutačnoj situaciji. Dobavljači kažu da neće šutjeti, već da će tražiti naplatu svojih potraživanja. Žele znati i hoće li se promijeniti ugovori u budućnosti, odnosno mogu li i dalje računati na Todorićeve maloprodajne lance u regiji o čemu ovise i njihovi planovi proizvodnje. I dok u Hrvatskoj gori, u Srbiji, barem službeno, sve je u redu. Čelni čovjek Mercatora S Aleksandar Seraltić uvjerio je resornog ministra Rasima Ljajića da se poštuju svi ugovori i dogovori s većinom od 660 dobavljača.
>>Kurir: Srpski poduzetnik Mišković zainteresiran za Agrokor
>> Dalić: Pripremamo zakon koji će zaštiti gospodarstvo od problema velikih kompanija
Kakvog vražjeg upravitelja vlada ima slati u privatnu firmu? Jesu li se oni potpuno rastali s pameću? Zašto vlada ne šalje upravitelja i u obrte koji su u propasti? Zar će Agrokor postati strateška državna tvrtka za trgovinu krumpirom, salatom i robom široke potrošnje??