Za tri tjedna trebala bi krenuti još jedna operacija otpisa dugova za koju ni nadležne institucije nisu sigurne koje će razmjere poprimiti. Država se obvezala da će bankama dati poreznu olakšicu za svaku kunu duga koju izvan sudskog procesa otpišu dužnicima. Prema zakonu, otpis mogu očekivati samo oni dužnici koji su na dan 31. prosinca 2015. godine svrstani u kategoriju loših klijenata jer su tri i više mjeseci neredovito otplaćivali mjesečne rate kredita. Takvih je na desetke tisuća, a kome će otpisati dugove, znaju samo banke.
Slijedi čekanje
Teoretski, u bubanj za otpis ući će oko 23 milijarde kuna (60-ak posto) loših kredita koji su pokriveni rezervacijama banaka. Koliko će ih izaći iz bubnja, znat će se tek na kraju 2017. godine! Nakon što su 2015. godine zbog konverzije poslovale s velikim gubicima, dobit banaka se u ovoj godini osjetno popravila i u prvih devet mjeseci dogurala do 5 milijardi kuna. Na osnovi visoke dobiti iz ove godine može se zaključiti da je i poslovni interes banaka da otpis bude što veći jer će slijedom otpisa i bankari uštedjeti na porezu. Ove će godine država naplatiti oko 7,2 milijarde kuna poreza na dobit svih poduzetnika, od čega svaka deseta kuna dolazi iz bankarskog sektora. U odnosu na 2015. godinu, naplata poreza na dobit poboljšana je za jednu milijardu kuna, sa 6,2 na 7,2 milijarde. Ta milijarda kuna viška ne vidi se u proračunu za 2017. godinu, iz čega se može zaključiti kako Vlada i Ministarstvo financija vjeruju da će banke ići na maksimalan otpis duga kako bi potpuno anulirale svoje porezne obaveze prema državi. Državu bi ta operacija, s obzirom na visoku dobit banaka u ovoj godini, mogla stajati između 700 milijuna i milijardu kuna.
Dužnici sad samo mogu sjediti i čekati hoće li ih netko pozvati. Na upit kako će i kome otpisivati dugove, iz banaka smo dobili šturi odgovor da ‘rade na analizi zakona i potencijalnih efekata’. Dosad su banke dobivale porezna oslobođenja za otpisane kredite tek nakon što su dokazale da ih nisu mogli naplatiti u dugim sudskim postupcima i ovrhama. Sad im se konačno nudi jednokratna olakšica i za dugove koje će tijekom 2017. godine otpisati izvan sudskih procesa. Saborski zastupnik Goran Aleksić kaže kako bi glavnina otpisa trebala ići prema građanima koji su uzeli višegodišnje kredite te ih ne mogu vraćati jer su izgubili posao, smanjena im je plaća ili su ih neke teške životne okolnosti gurnule u financijske probleme.
Olakšica i za bankrot
– Porezna olakšica bit će pozitivna ako te skupine građana oslobode dugova. Neće biti dobro za društvo ako otpis krene po kriterijima koji neće biti socijalni – komentira Goran Aleksić. SDP-ov ministar financija Boris Lalovac ponovno apelira da se zabrani bankama da preprodaju ili naknadno utjeruju dugove za koje će dobiti poreznu olakšicu. I u Ministarstvu financija i u HNB-u uvjeravaju da otpis doista znači brisanje dugova kako bi i građani i tvrtke dobili priliku za novi početak u životu. Dug može biti izbrisan djelomično ili u cijelosti, a kome će se i kako posrećiti u 2017. godini, isključivo je poslovna odluka banaka.
Svaka će banka izmjene Zakona o porezu na dobit pokušati iskoristiti na najbolji mogući način, nastavljajući smanjivati razinu loših kredita, šturi je odgovor Hrvatske udruge banaka na postavljena pitanja o kriterijima po kojima će banke otpisivati dugove. Od početka 2015. banke su otpisale oko 12 milijardi kuna duga, no polovica te svote odnosila se na kredite u švicarskim francima. Kao trajna zakonska mogućnost otpis dugova male vrijednosti izvan sudskog procesa predviđen je i za ostale vjerovnike. Na teret poreznih obveznika past će i izbrisani dugovi bankrotiranih građana jer će i to biti porezno priznati rashod.
>> Samo u Letoniji stambeni krediti skuplji nego u Hrvatskoj
To sto ce banke "otpisati" spada u rizicne i nenaplative kredite. Vecinu tih kredita banke nikad ne bi naplatile. Kako banke ne bi izgubile taj novac oni ce takve kredite otpisati, a drzava odnosno svi mi cemo otplatiti bankama te kredite. Vrlo pametno od nasih politicara. Profit bankarima, rizik gradjanima.