Porezna uprava za 2014. godinu priprema još jedan krug reprograma poreznih dugova građana, a u razgovoru s novinarima ministar financija Slavko Linić kazao je da bi se “od slučaja do slučaja” porezni dug mogao i otpisivati tamo gdje ne postoji nikakva mogućnost naplate. – Država se ne može odreći nijedne kune, ali Ministarstvo financija nastavit će pronalaziti rješenja za blokade računa građana i poduzeća iza kojih u najvećem postotku stoje banke – istaknuo je ministar Linić.
Prvi ovogodišnji pokušaj nagodbe s građanima završio je relativno dobro i za državu i za 31.000 dužnika jer im je Ministarstvo financija otpisalo jednu milijardu kuna kamata, a oni su se obvezali da će odjednom ili na rate otplatiti 1,7 milijardi kuna glavnice. U nagodbu su uglavnom ulazili bivši obrtnici i samostalne profesije koji su ostali dužni za socijalne doprinose i druga javna davanja.
Ovrha, posao snova
Kada se donosio prvi zakon o otpisu kamate za fizičke osobe, u Ministarstvu financija kazali su da među dužnicima imaju oko 600.000 građana koji su tada dugovali 12,8 milijardi kuna. Svima koji su ušli u nagodbu država je otpisala kamate, dok su protiv ostalih pokretane ovrhe bilo na novčanim sredstvima bilo na drugoj imovini ako je imaju. Posao s ovrhama svih oblika cvjetao je i ove godine, a najviše uspjeha bilo je kod ovrhe nad novčanim sredstvima dužnika. Fina je u prvih deset mjeseci blokirala 45.000 novih dužnika, pa se ukupan broj građana s blokiranim računima popeo na 290.447 osoba. S njihovih je računa 2013. godine Fina skinula 3,5 milijardi kuna, najviše u posljednje tri godine otkad je uveden rigorozan sustav naplate.
Država se ne može odreći nijedne kune, ali će nalaziti rješenja za blokade građana i poduzeća iza kojih su većinom banke
Kako se kriza nimalo ne smanjuje, a sve više ljudi ostaje bez posla, dugovi su sve veći, pa je ove godine dug građana pod ovrhom skočio za pet milijardi kuna i krajem listopada bio je 22,61 milijardu kuna. Tek što su otplatili 3,5 milijardi kuna starog duga, građane je stiglo pet milijardi kuna novoga.
I sad postoji zastara
Ministarstvo financija tvrdi da u najvećem broju slučajeva ovrhe pokreću banke, no ni oni nisu bili ništa blaži prema svojim dužnicima. Država se ipak nije upuštala u ovrhe nad stanovima i kućama običnih građana, već su išli samo na imovinu vlasnika obrta i tvrtki.
Otkako je uveden sustav ovrha preko Fine, od 1. siječnja 2011. godine s računa građana ovršeno je 8,5 milijardi kuna, ali bez obzira na nešto mekši stav Banskih dvora prema otplatama duga, dužnici ipak ne trebaju očekivati masovni oprost. Vlada je u prosincu donijela zakon po kojem će bankama koje se odluče na otpis kreditnog duga za stambeni kredit taj oprost tretirati kao olakšicu kod plaćanja poreza na dobit, a iz bankarskih krugova poručuju da će i oni otpise primjenjivati od slučaja do slučaja, kao i država.
Umanjenje poreza na dobit mogu tražiti i komunalne tvrtke koje otpišu režijske dugove do 2000 kuna, ali prema objašnjenju Ministarstva financija, na otpis bi mogli računati samo oni dužnici za koje su telekomi ili komunalci utvrdili da nemaju čime platiti dug, pa se protiv njih i ne isplati ulaziti u sudske postupke. Da bi ostvarili pravo na smanjenje porezne obveze, isporučitelji komunalnih usluga otpis tih malih vrijednosti duga do 2000 kuna moraju proknjižiti do kraja prosinca. Kad je riječ o poreznim dugovima, i sada postoji mogućnost zastare, ali ona nastupa tek deset godina od pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Tvrtke su i ove godine imale nekoliko krugova nagodbi s državom, a pokrenuti su i predstečajni postupci.
>>Linić: Rezultat Jakovčevićeva rada je afera 'bankomat'
>>Linić po bankarima: Kamate moraju biti niže, poput onih u Uniji
Ministre zar vas nije stid. Kažete "Država se ne može odreći nijedne kune". A šta je sa predstečajnim nagodbama kad otpisujete milionske dugove Juri Radiću i družini i silite male poduzetnike da rade isto bez ikakve mogućnosti da kažu ne otpisu za svoja legalna potraživanja.