Liječnici, medicinske sestre i ostalo osoblje na COVID odjelima ulažu goleme napore kako bi se nosili sa sve većim priljevom COVID bolesnika, a posebno je teško jer ih je i prije pandemije nedostajalo. Zbog toga je više nego opravdano da ih se za ovu izvanrednu situaciju i izvanredno plati.
Praktički su sve europske zemlje dodatno stimulirale medicinsko osoblje zbog pojačanog rada u ovoj zdravstvenoj krizi, a da se ne uspoređujemo s najbogatijima, spomenimo samo da je Poljska udvostručila dodatak za rad u COVID odjelima, a financijski su ga znatno stimulirale i Mađarska, Češka...
Dvostruke evidencije
Sve su komore i sindikati zaposlenih u zdravstvu tražili dodatno plaćanje za doktore i sestre koji rade s COVID pacijentima, što bi bez ikakve sumnje bio dodatni poticaj za dobrovoljno javljanje za rad na COVID odjele. Međutim, Hrvatska je stala na prvotnom pljeskanju s balkona. Štoviše, liječnici i medicinske sestre moraju se boriti da im se uopće pošteno plati redovito odrađeni posao, a kamoli da dobiju ikakvu stimulaciju.
– Imamo saznanja da se odrađeni prekovremeni sati sestrama brišu i ne plaćaju, da se vode dvostruke evidencije radnih sati – kaže Anica Prašnjak, predsjednica Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, koji traži i povećanje koeficijenta za medicinske sestre srednje stručne spreme.
Inače, “srednja” sestra na bolničkom odjelu s deset godina staža bez djece, za redoviti fond sati prima 5798 kuna, što ispada 34 kune po satu, dok je prvostupnici plaća 6222 odnosno 37 kuna sat, prema podacima iz Ministarstva zdravstva. Tu je uključen i dodatak na uvjete rada od 17%. Ministar je bolnicama 26. listopada poslao dopis u kojem ih ponovno upućuje na organizaciju rada u timovima. Liječnički sindikat je na to zatražio da se žurno definira način obračuna plaće u takvoj organizaciji službe jer su u prvom valu bili zakinuti.
– Radili bi dva tjedna 120 sati, a u sljedeća dva tjedna kad su kod kuće, umjesto da im se to vodi kao redoviti osmosatni rad, ravnatelji su im pisali slobodne dane. Tražimo da se obračun radnih sati privremeno regulira uredbom koja bi definirala prekovremeni rad kao što je reguliran za državne službenike i namještenike. Nismo izmišljali toplu vodu – kaže dr. Renata Čulinović Čaić, šefica Liječničkog sindikata.
I Liječnička je komora više puta inicirala da se liječnike financijski stimulira za rad na COVID odjelima.
– Ministar se složio da je takav zahtjev utemeljen i kazao da će razgovarati s ministrom financija – kaže dr. Krešimir Luetić, čelnik Liječničke komore.
Rješenja samo uz pritisak
Ministar Beroš nije nam odgovorio na pitanje hoće li biti dodatnog plaćanja. Ne čudi, ako znamo koliko teško država uspijeva namaknuti novac za zdravlje, koje navodno nema cijenu. Tek je prestanak isporuke lijekova nedavno natjerao Vladu da nađe novac za plaćanje duga veledrogerijama. Bolnice već duguju oko milijardu i pol kuna liječnicima za neadekvatno plaćen prekovremeni rad, za što mnogi imaju i pravomoćne presude. Ministar zove u borbu protiv SARS-CoV-2 maturante i studente, valjda računajući na njihov besplatni rad, dok za 1200 zdravstvenih radnika koji čekaju na burzi još traže rješenje s Ministarstvom rada i HZZ-om kako nam je rekao.
– I dalje ćemo inzistirati i tražiti od Ministarstva zdravstva da se nađe model za dodatnu financijsku stimulaciju medicinskih sestara i tehničara koji direktno skrbe za pacijente oboljele od COVID-19. Oni su na prvoj liniji obrane, na njima je najveći, direktni teret borbe s epidemijom, stalno su uz pacijente te su najviše izloženi mogućoj zarazi – kaže Mario Gazić, šef sestrinske Komore.
Naš je problem što imamo previše medicinara koji ne rade niša, a naročito sada u ovoj blokadi, osim časnih izuzetaka i onih u prvim redovima sa pandemijom. Treba napraviti preraspodjelu kadra, a tko ne želi raditi treba otpustiti i tako rasteretiti sustav, jer gotovo 80 % troškova zdravstva su plaće medicinara.