nemaju pristup internetu

Država u kojoj tisuće ljudi ništa ne zna o koroni, organizacije upozoravaju da su zbog toga u opasnosti

Foto: Wikipedia
Ilustracija
Foto: Wikipedia
Ilustracija
Foto: Wikipedia
Ilustracija
24.06.2020.
u 09:38
Prošle godine u lipnju, vlada koju vodi državni savjetnik Aung San Suu Kyi, u potpunosti je ugasila internet u devet gradova azijske države Myanamar
Pogledaj originalni članak

Postoji mogućnost da tisuće ljudi u zaraćenom području zapadnog Myanamara, azijske države, ne znaju ništa o koronavirusu zbog toga što već oko godinu dana nemaju pristup internetu. 

Prošle godine u lipnju, vlada koju vodi državni savjetnik Aung San Suu Kyi, u potpunosti je ugasila internet u devet gradova zbog zabrinutosti da se koristi kako bi potpirio sukobe između vojske i pobunjenika, piše CNN.

Ovog svibnja u jednom je gradu internet vraćen, no osam drugih, u kojima živi ukupno oko 80.000 ljudi, još uvijek se nalazi u informacijskoj blokadi.

Organizacije Human Right Watch i Amnesty International tvrde kako su zbog toga ljudi u životnoj opasnosti. I to ne samo jer ne mogu doći do informacija o potencijalnim kršenjima ljudskih prava, već i zbog toga što ne znaju ništa o koronavirusu.

“Uz konflikt između Myanmara i vojske Arakan u državi Rakhine usred pandemije ključno je da građani dobiju informacije o tome kako mogu ostati sigurni”, rekla je Linda Lakhdir, pravna savjetnica Human Right Watcha.

Do ponedjeljka su u Myanmaru zabilježena ukupno 292 slučaja zaraze te je preminulo šest osoba. Myanmarska vlada tvrdi kako je testirano 64.432 ljudi. 

Kada se epidemija počela širiti početkom ove godine, vlada Suu Kyie pokrenula je nacionalnu kampanju za prevenciju bolesti promovirajući mjere poput održavanja fizičke udaljenosti, no zastupnica gornjeg doma parlamenta Htoot May, iz stranke Nacionalna liga Arkan za demokraciju, rekla je u nedjelju kako mnogi ljudi koji žive u sjevernoj državi Rakhine te susjednoj Chin nisu dobili informacije službi javnog zdravstva koje kruže Facebookom te službenim vladinim stranicama.

“Kada pitam ljude u mojoj izbornoj jedinici jesu li svjesni covida-19, moram im objasniti globalnu pandemiju od samog početka. Moram im objasniti što je održavanje fizičke udaljenosti te kako prakticirati higijenu ruku”, rekla je. Dodala je i kako ne može mnogo putovati zbog koronavirus te da ne može obavijestiti mnogo ljudi.

“Oni se ne boje covida-19 jer ne znaju ništa o tome. I u ovom trenutku više su zabrinuti zbog borbi”, objasnila je.

Sukob između myanmarske vojske poznate kao Tatmadaw te dobro naoružane vojske Arakan izbio je 2018. godine. Razlog tome je što vojska Arakan želi veću autonomiju za budiste Rakhine koji čine većinu u državi Rakhine.

Kako je sukob eskalirao, isključenje pristupa internetu dovelo je do više smrti civila uzrokovanih nemogućnošću dobivanja pravodobnih informacija u stvarnom vremenu, stoji u pismu koje je u nedjelju objavila koalicija političara i različitih grupacija iz Rakhinea. Unatoč gašenju interneta sukobi su se nastavili. U periodu od siječnja do svibnja 151 civil je ubijen, a 344 ih je ranjeno.

“Sloboda govora i pristup informacijama su osnova demokracije. U današnjem vremenu pristup internetu je demokratski standard. Jednakost znači pravodobnu informaciju iz sfere ekonomije, obrazovanja, zdravlja i društva”, stoji u pismu.

Kao i u mnogim zemljama, u Myanmaru su uvedena ograničenja, zabranjena su veća okupljanja te je na snazi obavezna karantena za one koji dolaze iz stranih zemalja. Vlada je uz to uvela i kazne za one koji se ne pridržavaju pravila. Među njima je i kazna zatvora za one koji se ne pridržavaju karantene, a propisana im je. 

Vladin je reakcija pridonijela sprečavanju širenja zaraze, no nije prošla bez kritika.

“Bacanje tisuća ljudi u prenapučene i nehigijenske zatvore pobija svrhu sprečavanja širenja covida-19”, rekao je Phil Robertson iz organizacije Human Right Watch.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.