Država ubire porez od samo 70 tisuća iznajmljivača stanova

Prema zadnjim objavljenim podacima za 2014. godinu, porez na dohodak od iznajmljene imovine plaćalo je oko 70 tisuća vlasnika. Nije poznato koliko je među njima bilo vlasnika turističkih apartmana, a koliko je stanova i kuća u klasičnom podstanarskom najmu.

Račanova inicijativa

Eurostat tvrdi da je lani 90,1 posto hrvatskih građana živjelo u kućama koje su njihovo privatno vlasništvo, po čemu smo u samom vrhu EU, odmah iza Rumunjske (96%). Od preostalih 9,9% građana koji žive u tuđim stanovima, velika većina (8,3%) ima status zaštićenog stanara, a 1,7% stanovništva plaća najam po tržišnim cijenama. Iz tih podataka do kojih je Eurostat došao anketirajući izabrani uzorak stanovništva proizlazi da Hrvatska ima 71 tisuću podstanara. Popis stanovništva iz 2011. pokazuje da su te godine u klasičnom podstanarskom stanu živjela 45.472 domaćinstva, 69.949 domaćinstava živjelo je kod članova obitelji, 27.312 kućanstava u stanovima sa zaštićenom najamninom, a 15.177 domaćinstava bilo je podstanar u dijelu unajmljenog stana ili sobi. Zbroje li se prva i druga skupina, proizlazi da je u klasičnom podstanarstvu živjelo oko 60 tisuća obitelji, odnosno između 120.000 do 180.000 ljudi – pođemo li od pretpostavke da domaćinstvo ima dva do tri člana.

U Danskoj i Njemačkoj, na primjer, dvije petine stanovništva (oko 40 posto) živi u iznajmljenim stanovima, no uvjeti tamošnjeg podstanarskog života, posebno kvalitete i sigurnosti stanovanja, ne mogu se usporediti s našima. Hrvatski podstanari, prema Eurostatu, 41% dohotka troše na najam i stanovanje, a njemački – 23%. Podstanarstvo je jedna od domaćih sivih zona gdje ne postoji zaštita ni za podstanara ako ga gazda preko noći izbaci na ulicu ni za vlasnika ako mu podstanar demolira stan ili ne plati režije. Po zakonu, porez bi trebali plaćati svi koji ostvaruju dohodak od najma imovine, i on iznosi 12 posto poreza i prirez na ugovoreni najam, s tim što je 30 posto svote neoporezivo. Prva se s ilegalnim najmom pokušala uhvatiti Račanova Vlada koja je podstanarima koji donesu ugovor o najmu osigurala 12 tisuća kuna porezne olakšice. U Zagrebu je, na primjer, 2003. godine samo stotinjak vlasnika plaćalo porez na iznajmljivanje stambenih prostora, a godinu dana kasnije ta je brojka već narasla na 4 tisuće. Podstanarska olakšica je s vremenom ukinuta tako da ni podstanari nisu imali motiva da pritišću vlasnike da ih prijave.

Svaki deseti stan prazan

Početak oporezivanja nekretnina trebao je biti prilika da se država bez velike pompe obračuna i s ilegalnim najmom. Vlasnici iznajmljenih, ali i praznih stanova dobili bi mogućnost da biraju hoće li prijaviti (ili naći) podstanare i plaćati 12% poreza na dohodak od najma, ili te stanove službeno prikazati kao prazne te na njih plaćati uvećani porez na nekretnine. Zakon obavezuje općine i gradove da sve nekretnine koje ne služe za trajno stanovanje oporezuje s korektivnim koeficijentom koji bi bio 2 do 7 puta veći od sadašnje komunalne naknade. Očekivalo se da će ta razlika potaknuti vlasnike iznajmljenih nekretnina da prijave podstanare jer bi 12 posto poreza na dohodak od najma bilo jeftinije od uvećanog poreza na nekretnine. Jednako kao i na vlasnike ilegalno iznajmljenih stanova, korektivni koeficijent primijenio bi se i na prazne nekretnine. Na osnovu potrošnje energenata, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek izračunala je prije par godina da je u najboljem slučaju svaka deseta stambena nekretnina u zemlji prazna.