Kako bi doskočila manjku stručnog kadra u državnoj upravi, koji se posebno osjeti na opsežnim poslovima digitalizacije i obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i Petrinji, Vlada je prošlog tjedna izmijenila Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Novela obuhvaća ukupno 231 radno mjesto, a uvode se, među ostalim, nova radna mjesta za informatičare u pravosuđu te dižu plaće stručnjacima na području javne nabave i u tijelima zaduženim za obnovu.
Još radnih mjesta u pravosuđu
Kad je riječ o pravosuđu, jasno je da će tu trebati popriličan broj informatičara jer je resorno ministarstvo konačno krenulo u modernizaciju sustava. Nakon parničnog i upravnog, u reformi je odnedavno i kazneni postupak, kojem slijedi uvođenje e-komunikacije, uporaba tonskih snimanja na svim raspravama i šire korištenje audio-videolinka. A informatičarima koji se odluče prihvatiti, primjerice, mjesto višeg informatičkog savjetnika - specijalista za pravosudni informacijski sustav na sudovima i u Državnom odvjetništvu - ova uredba jamči koeficijent od 1,94, koji nosi osnovnu bruto plaću od 11.726,35 kuna. Hoće li ove plaće biti dovoljne da privuku kvalitetne informatičare u pravosudni sustav, uskoro će se vidjeti.
Novi, viši koeficijenti propisuju se za dio radnih mjesta u središnjim uredima za javnu nabavu te za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a Vlada obrazlaže kako je državna uprava, kad je riječ o javnoj nabavi, pod pritiskom i kako joj prijeti opasnost odljeva stručnjaka na atraktivnije poslove u privatnom sektoru. Što se tiče Središnjeg ureda za obnovu, on je po izmijenjenom Zakonu o obnovi Zagreba i drugih potresima pogođenih županija preuzeo kompletan posao obnove na Banovini, ali i u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, a kao jedna od većih kočnica ovom procesu otpočetka se pokazao upravo manjak kadra. Ovaj ured tu je bio u znatno nepovoljnijoj situaciji od Fonda za obnovu Zagreba, čiji su zaposlenici odmah po osnivanju mogli računati na plaće kakve uživaju službenici u državnim agencijama, a koje su 30 posto veće od onih u ministarstvima i središnjim državnim uredima. Središnji ured za obnovu zato se u jednom trenutku našao pod pritiskom jer je njihov kadar većim plaćama mamio Fond, o čemu smo već pisali.
Ovom uredbom taj se nerazmjer ispravlja za neke poslove, ali većina zaposlenih u Središnjem uredu ipak neće moći računati na povišicu. Veći koeficijent će dobiti isključivo rukovodeći kadar u sektorima, službama i odjelima koji se izravno bave poslovima obnove, koordinatori obnove te viši stručni savjetnici i stručni suradnici za obnovu, a od nižih službenika viši stručni referenti za obnovu, što su sve radna mjesta s visokom stručnom spremom. Jednake plaće za dio zaposlenika koji rade izravno na poslovima obnove predviđene su i u Ministarstvu graditeljstva.No, uz ove očekivane i nužne promjene, u izmjenjenoj uredbi našlo se mjesta i za namirenje apetita HDZ-ovih koalicijskih partnera pa se značajno kadrovsko ojačanje očekuje i u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i u Savjetu za nacionalne manjine. Ured za nacionalne manjine dobit će tako stručnog referenta, administrativnog tajnika i zamjenika ravnatelja, s koeficijentima za izračun plaća jednakima onima u Uredu za opće poslove Vlade i Sabora (UZOP).
Bez obrazloženja za manjince
Koeficijent za izračun plaće budućeg zamjenika ravnatelja Ureda za manjine bit će tako 3,298, što će mu uz zagrebački prirez zajamčiti osnovnu bruto plaću od 19.934,79, odnosno neto plaću od 13.182,14 kuna, čemu treba pridodati i eventualne olakšice za djecu i dodatak na radni staž. A da se radi o za hrvatske prilike atraktivnoj plaći u javnom sektoru jasno je iz usporedbe s, primjerice, plaćom zamjenika ravnatelja kliničkih bolničkih centara, ali i zamjenika ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji redom uživaju manji koeficijent, od 3,104, pa i manje bruto plaće. Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine pojačat će se pak savjetnikom i višim stručnim referentima, čija će osnovna plaća također biti u rangu plaća u UZOP-u. Za razliku od kadrovskih pojačanja na poslovima obnove i javne nabave, za ove Vlada u uredbi nije ponudila nikakvo obrazloženje.
VIDEO Zagrebačka policija razotkrila ilegalne ulične utrke
Pravi stručnjaci u informatici koštaju barem 15 - 20 000 kuna neto, dakle bruto preko 30. Za ponuđenu bruto plaću se može naći prosječno obrazovan i informatički pismen čovjek koji će pokriti ono što su činovnici u pravosuđu odavno trebali naučiti.