Državljanstva BiH odreklo se gotovo 90 tisuća osoba

Gotovo 90 tisuća državljana Bosne i Hercegovine do sada se odreklo državljanstva BiH, a vlasti u toj zemlji su zabrinute jer iz godine u godinu dobivaju sve više zahtjeva za ispis iz matične knjige državljana, objavio je u srijedu sarajevski "Dnevni avaz".

Ministarstvo civilnih poslova BiH službeno je potvrdilo kako se od ratnih godina do sada državljanstva te zemlje odreklo 88163 njenih građana. Glasnogovornica ministarstva Zorica Rulj potvrdila je kako trend odricanja građana od bosanskohercegovačke putovnice zabrinjavajuće raste argumentirajući to činjenicom da se državljanstva matične države u razdoblju od 1.siječnja do 3. prosinca ove godine odreklo ukupno 3735 osoba.

Tijekom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina taj broj je bio dvoznamenkast, da bi ove godine došlo do više tisuća takvih zahtjeva.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi.

U nekim državama, poput Danske, iseljenici koji su se odlučili za dansku putovnicu mogli su zadržati i državljanstvo matične zemlje, a s nekim zapadnim zemljama, poput Švedske, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu.

Pristojbu u iznosu od oko 400 eura plaćaju svi oni koji se odriču državljanstva BiH, osim ukoliko to čine da bi primili državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ i u  tom slučaju plaćaju oko 100 eura.

Odricanje od državljanstva BiH može biti i skuplje ako zahtjev netko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna pristojba pa zahtjev stoji oko 500 eura.

Korist od svega ovoga za sada ima samo državni proračun u kojega se slijeva novac od tih pristojbi. Tako je država po toj osnovi u prošloj godini ostvarila prihode od oko 1,8 milijuna eura, što je znatno više od planiranih 1,1 milijuna eura.

U postupku odricanja od državljanstva BiH podnositelji zahtjeva nisu dužni navesti razloge zbog kojih to čine, no u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, pogodnosti kod studiranja u inozemstvu i općenito veća prava u zemljama u kojima žive.