Ergela Đakovo
Đakovačka ergela lipicanaca jedna je od najstarijih ergela u Europi sa tradicijom uzgoja konja dužom od 500 godina. Godinom osnutka ergele smatra se 1506. godina, a uzgoj i selekcija konja lipicanske pasmine u ergeli datira od 1806. godine kada su rasplodna grla Ergele Lipica zbog ratnih opasnosti preseljena u ergelu Đakovačke biskupije. Biskup Strossmayer nabavlja iz Ergele Lipica sedam kobila i jednog pastuha što značajno pokreće uzgoj lipicanske pasmine u ergeli.
Godine 1972. Ergelu posjećuje engleska kraljica Elizabeta II. sa obitelji, a 2016. godine vojvotkinja od Cornwalla, Camilla. Danas ergela Đakovo egzistira na dvije zasebne lokacije: Ivandvor i Pastuharna i broji oko cca 170 konja. Na Ivandvoru, lokaciji udaljenoj oko cca 6 km od grada smješteno je matično stado kobila s podmlatkom, a u centru grada Đakova u Pastuharni, vrši se obuka konja. Tradicija ergele sa osnovnom zadaćom uzgoja i selekcije lipicanskih konja sastavni je dio turističke, gospodarske, kulturne i sportske razglednice koja privuče godišnje 20.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.
Ergela Lipik
Grof Izidor pl. Janković od Stražemana, 1843. godine gradi štale za konje i utemeljuje ergelu na svom veleposjedu. Od tog trena ne prestaje priča koja povezuje konje i Lipik. Status državne ergele dobiva 1938. kada se Kraljevska državna ergela Petrovo-Stančić seli u Lipik. Od 1938. do 1957. kada se privremeno prekida uzgoj, Ergela Lipik imala je značajnu ulogu u razvoju konjogojstva, a posebno u uzgoju lipicanaca, a sama ergela posebno se isticala jer je bila jedina ergela vranaca i dorata u svijetu.
Ponovni uzgoj konja u Ergeli Lipik započinje 18. listopada 1982. godine kad RO „Poljoprivreda“ Lipik dovodi iz ergele Lipica u Sloveniji prvih dvanaest rasplodnih kobila. Ergela je od tada radila na udovoljavanju zahtjevima sporta (visoke dresure i vožnje), te turističko-rekreacijskim i vojnim potrebama.
Početkom Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku ergela je sustavno uništavana. Dio konja je pobijen ili uginuo u štalama a 88 konja je u studenom 1991. godine otuđen i odvezen za u Srbiju. Nakon dugih pregovora između vlada Hrvatske i Srbije 12. listopada 2007. godine u matične staje u Lipiku vraćeno je 45 konja lipicanske pasmine, 19 toplokrvnjaka i 2 ponija, od kojih osam izvornih, dok su ostali potomci konja odvedenih 1991. godine. Državna ergela Lipik danas predstavlja živi spomenik Domovinskog rata.
Osim uzgoja konja i potpune revitalizacije ergele najveći napori danas se stavljaju na razvoj turizma i izgradnji cjelokupne infrastrukture kako bi smo našim gostima mogli pružiti cjelokupni užitak druženja s konjima, vožnje fijakerom kroz grad ili rekreacionog jahanja predivnom i očuvanom prirodom našega kraja!