Zbog dvojice nepobjedivih – rektora zagrebačkog sveučilišta Damira Borasa i Ante Čovića kojem je sam rektor omogućio da i u 72. godini radi i kao profesor na Fakultetu hrvatskih studija i kao prorektor dobivajući tako plaću iz državnog proračuna, s adrese Ministarstva obrazovanja svim visokoobrazovnim ustanovama odaslan je dopis – profesorima starijim od 70 plaće se više neće isplaćivati iz državnog proračuna, takvi se i brišu iz sustava Centralnog obračuna plaća.
Zatvorena “državna pipa” za profesore koji su odavna trebali biti u mirovini iščitava se kao nastavak borbe na relaciji Fuchs – Čović. Odluka kojom se brišu s državnih plaća u čitavoj Hrvatskoj na svim visokoobrazovnim ustanovama odnosi se na četiri profesora. Preciznije, na one profesore koji su na dan 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju redovitog profesora ili profesora visoke škole.
Od njih četvero najstariji je profesor s Akademije dramskih umjetnosti kojemu su 74,6 godina, a slijedi ga profesor sa Zdravstvenog studija Sveučilišta u Splitu, profesor Ante Čović koji radi na deset posto radnog vremena na Fakultetu hrvatskih studija i ostatak u Rektoratu zagrebačkog sveučilišta te profesor Sveučilišnog odjela – Prirodoslovno-matematičkog studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
Tko može raditi nakon 70.
Odluka kojom će se iz državnog proračuna uskratiti plaća za četvero profesora, odnosno troje koji se povlače zbog Čovića koji od Sveučilišta u Zagrebu ne želi odustati, a koji su već odavna trebali biti u mirovini, temeljena je na rezultatima nadzora Državnog inspektorata i odluci Ustavnog suda.
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja obustavit će obračun te isplatu plaće zaposlenicima visokih učilišta ako su na dan 30. srpnja 2013. godine bili u trajnom zvanju redovitog profesora ili profesora visoke škole te su navršili više od 70 godina života, a nije im prestao radni odnos istekom akademske godine u kojoj su navršili 70 godina života – stoji u pojašnjenju Ministarstva obrazovanja.
Naime, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da profesorima na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj su navršili 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. No, u istom zakonu uveden je izuzetak po kojem su se itekako mogle zbivati situacije da oni koji su stekli uvjete za mirovinu nastave raditi na fakultetima.
Izuzeci su se dopuštali ako bi se utvrdilo da postoji potreba za nastavkom rada određenog profesora kojem se može produljiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina. U takvim situacijama profesori su morali dokazati znanstveni doprinos koji bi opravdao produžetak radnog odnosa kao i dokazati uspješnost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.
Nije rješenje problema
No, nije dostatno obračunavati se u akademskoj zajednici s onima koji se grčevito drže svoje fotelje, već je pitanje postoji li doista ozbiljnost i politička volja za rješavanjem brojnih problema Sveučilišta. Zakon o visokom školstvu treba mijenjati u cijelosti jer međusobnim prepucavanjima i rješavanjem “problematičnih” pojedinaca koji drmaju sveučilištem neće se napraviti ništa značajno.
Najbolji primjer toga su i članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu koji nemaju ni volje ni snage ni hrabrosti uhvatiti se u koštac sa stvarnim problemima sveučilišta kojih je mnogo. A najveće žrtve takvog stava i površnih izmjena su studenti koji svoje obrazovanje itekako plaćaju. I dok se ovih četvrto definitivno mogu oprostiti od plaće iz proračuna, osim ako im fakultet istu na planira osigurati iz vlastitih sredstava, na isti ishod može računati još sedmero profesora u cijeloj Hrvatskoj koji s prvim danom listopada ove godine navršavaju 70 godina, a koji će moći raditi do isteka akademske 2021./2022.
Većina od tih sedmero profesora zaposleni su na Zagrebačkom sveučilištu. Jedan od njih radi na Akademiji dramskih umjetnosti, dvoje ih je s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, jedan je s Filozofskog fakulteta, jedan s Muzičke akademije. Jedan od profesora koji može računati na skori odlazak u mirovinu radi na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Ovakva odluka ne znači da profesori stariji od 70 više neće moći raditi na fakultetima i veleučilištima – ako je njihov rad nužan, visokoobrazovne ustanove morat će za njihov ugovor o djelu osigurati vlastita sredstva. Ali, u proračunu za njih više neće biti mjesta.
Po čemu će se pamtiti oni koji su vladali Zagrebom kroz povijest: Sve će to ostati gradu, a netko bu već otplatio...
Zasto ne bi i dalje radili ak imaju motivaciju i ak su u stanju kvalitetno obavljati posao? Danasnji 70-godisnjaci su tjelesno o dusevno zdravi ko 60-godisnjaci pred 20-ak godina.