“Ministar Linić stvarno nema kud. Stjeran je u kut i više nema ama baš nikakvog alternativnog pristupa, uz zadana ekonomska i posebno politička ograničenja”, napisao je ovih dana bivši ministar financija Borislav Škegro. Ne čudi što se Škegro osjetio pozvanim braniti Linića jer njega i dandanas, 15 godina nakon što je uveo PDV, sustižu otrovne strelice.
Nitko nije zadovoljan
Linić je upravo progurao proračun za 2013. kojim nitko nije zadovoljan, pa ni on sam, pokrenuo je javnu raspravu o oporezivanju nekretnina i naišao na otpore. Uvođenjem reda u plaćanje poreza digao je na noge poduzetničku populaciju, a građanima i stručnoj javnosti zamjerio se zbog povećanja poreza. Slavko Linić deveti je hrvatski ministar financija, vjerojatno jedan od najjačih ako se gleda status i utjecaj u stranačkoj hijerarhiji, no njegovi kolege ekonomisti tvrde da se njegovi dometi ne razlikuju od prethodnika.
– U potezima svih dosadašnjih ministara financija nije bilo politike javnih financija kao cjelokupne ekonomske politike, već su se primjenjivale metode financiranja poduzeća prema blagajničkom poslovanju. To je pristup koliko para, toliko muzike. Državni financijaši nisu prepoznali ulogu javnih financija u razvoju gospodarstva, manje-više postupali su na isti način – kaže ekonomist Ljubo Jurčić koji ocjenjuje da je kod svih bio dominantan utjecaj politike i blagajničkog poslovanja, a pristup vođenja državnih financija populistički, stranački i blagajnički.
– Najnezahvalnije je to mjesto u Vladi, ne postoji novac zbog kojeg bih radio taj posao – priznaje prof. dr. Božidar Jelčić.
– Ne bih se usudio uspoređivati dosadašnje ministre financija jer su radili u različitim uvjetima. Bilo koja odluka u kriznoj se situaciji dočekuje na nož. Linića treba pohvaliti već zbog toga što se prihvatio tog posla, unaprijed je znao da će sve što napravi biti primljeno s negodovanjem. Čak i da smanji neki porez, postavilo bi se pitanje zašto taj, a ne neki drugi – kaže Jelčić.
Tuđmanova tehnička lica
Dr. Guste Santini uočava da su među dosadašnjim ministrima samo Zoran Jašić i Marijan Hanžeković bili fiskalisti, ostali nisu, ali pokazalo se da je to bilo sasvim svejedno.
– U polupredsjedničkom Tuđmanovu sustavu ministri financija uglavnom su bili tehnička lica, nisu provodili fiskalnu politiku kao dio instrumentarija ukupne ekonomske politike, već su je vodili autonomno neovisno o stanju u gospodarstvu – primjećuje Santini. Očekivao je promjene nakon 2000. kad je Vlada dobila sve ovlasti izvršne vlasti, ali to se nije dogodilo.
>>Linić: Proračun će se revidirati, ali nećemo dirati mirovine i socijalu
dkad mislite tu budalu stalno na prvim stranicama pokazivati, on je obicna nula za ekonomiju, izmislite nesto drugo.....