Nisu za rješavanje demografskih problema bitne samo veće plaće, subvencioniranje stanova za mlade obitelji, vrtići, boravci za djecu u školama, kvalitetna liječnička skrb u cijeloj zemlji nego i porezna i reforma javne uprave, koja mora biti servis građanima kao u razvijenim zemljama te dugoročna strategija poljoprivrede, koja ugrožava ruralna područja iz kojih ljudi odlaze, ali i prehrambenu suverenost države. Zato se i na te ključne probleme fokusirala predsjednica u predloženim mjerama populacijske politike.
Osim mjera obiteljske politike o kojima smo pisali, predlaže sufinanciranje stambenih kredita s najnižim kamatama za obitelji s djecom osobito u ruralnim i depopulacijski ugroženim područjima, stimulacije za gradnju kuća, davanje državnih stanova u najam mladim obiteljima po povlaštenoj stanarini, a u ruralnim im na raspolaganje staviti i građevinska zemljišta. Predložila je i obavezan vrtić za svu djecu nakon treće godine, što je bitno za razvoj i jednake mogućnosti djece iz siromašnih i imućnijih i obrazovanijih obitelji i da djeca imaju pravo na produljeni boravak u školama barem do petog razreda koji bi im nudio i besplatne rekreativne sadržaje.
U Švedskoj djeca mogu biti u boravku do 8. razreda. To je osobito bitno za manje sredine gdje djeca imaju manje mogućnosti za rekreaciju i za zaposlene roditelje jer su sad djeca u boravku do 2. ili 3. razreda OŠ i to u gradovima, a premali su da budu sami doma.
Porezna reforma
Predsjednica je naglasila i da je uz poreznu reformu kojoj prioritet mora biti smanjenje cijena poslovanja za poslodavce i povećanje plaća za zaposlene nužna ravnoteža između obiteljskog i poslovnog života i pravo na fleksibilno i skraćeno radno vrijeme, rad na daljinu jer je uz takve uvjete rada i lakšu skrb za djecu i druge članove obitelji manje vjerojatno da će ljudi prihvaćati posao ispod svojih kvalifikacija ili izaći s tržišta rada. Inače, te radne uvjete imaju skandinavske zemlje, Britanija, Nizozemska, Francuska i niz drugih.
Predsjednica se kritički osvrnula na produktivnost javne uprave, koja treba biti servis građanima i poduzetnicima, odnosno udrugama i tvrtkama i transformirati se iz represivne u uslužnu. Notorno je da su u uređenim zemljama državne institucije servis građanima, pa nikom ne pada na pamet preko veze ili reda tražiti da odrađuju svoj posao. Pojedine državne službe djeluju, navela je, poput represivnog aparata koji guši poduzetništvo traženjem nepravilnosti isključivo u svrhu kažnjavanja umjesto pomoći u reguliranju urednog poslovanja, dok nisu u stanju suzbiti sivu ekonomiju.
Kritizirala je i što se velik broj ministarstava prilagođava koalicijskim potrebama i zahtjevima umjesto potrebama države i neučinkovite i neproduktivne agencije. Nažalost, tko god u Hrvatskoj bio na vlasti i na čelu ministarstava, većina ih shvaća kao svoje leno. A neučinkovita javna uprava i nefunkcioniranje državnih institucija kojima građani ne vjeruju povezani su s problemom iseljavanja.
Predsjednica je među uzroke iseljavanja svrstala i opću društvenu klimu, klijentelizam, nepotizam, raširenu korupciju u državi i društvu, zapošljavanje podobnih, uvjerenja da rad i sposobnost nisu kriterij za zapošljavanje i napredovanje, već “veza”, pripadnost stranci ili interesnoj skupini. Ukratko, ljudi odlaze i jer je država nekima majka, a nekima maćeha. Da bi javna uprava bila servis građanima, predlaže uvođenje bonusa ali i penala za zaposlenike od vrha do dna, kriterij stručnosti, produktivnosti, višak djelatnika u javnoj upravi preusmjeriti u privatni sektor, olakšati moguće otpuštanje neproduktivnih...
Razvoj svih gradova
Da bi ljudi ostali u zemlji, nužan je i porezni sustav koji se neće temeljiti na oporezivanju dohotka i potrošnje, a koji će biti socijalno osjetljiv. Nužan je i razvoj svih gradova, a ne samo četiri velika, te posebno ruralnih i izoliranih područja, za što su nužni “personalizirani” planovi razvoja svakog pojedinog dijela RH, te infrastruktura, javna poduzeća, liječnička skrb, vrtići, škole, širokopojasni internet... Sufinanciranjem stanova treba stimulirati liječnike i medicinsko osoblje da ostanu u ruralnim krajevima i uključiti projekte telemedicine za konzultacije sa specijalistima.
Napokon je netko javno prozvao državu i javnu upravu kao jedan od glavnih krivaca za iseljavanje, antipoduzetničku klimu i izostanak investicija... Porezi su visoki, pa kad na to još dodate neprijateljske državne strukture, lošu percepciju u društvu gdje se svaki uspjeh zdušno osuđuje i sve što ide uz to, normalno da ljudi bježe... Država je osnova problema, država koja je 75% svega. Država je centar korupcije, klijentelizma, nepotizma, negativne selekcije, antipoduzetničkog duha, država stvara interesne skupine i udruge, država kontrolira medije, država upravlja dogovornom ekonomijom... Svi su nas prestigli, još malo pa će i Bugarska, svi rastu više od nas i razlika je sve veća. A kod nas još uvijek iste strukture tupe iste priče i čuvaju status quo...