Vlada je na prošlotjednoj sjednici predložila Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) da produlji mandat Tamari Perko za privremenu predsjednicu uprave, a Martinu Jus za privremenu članicu uprave te državne banke, i to najdulje na rok od šest mjeseci, s obzirom na to da postupak odabira kandidata po javnom natječaju nije okončan.
Slučaj Croatia Airlinesa
A natječaj za predsjednika uprave i dva člana uprave HBOR-a raspisan je još 1. travnja ove godine, no odluke o izboru najboljih kandidata za te funkcije još nema. HBOR pak nije jedini takav slučaj. I natječaj za direktora Croatia Airlinesa raspisan je u travnju, no još nije izabran novi direktor. Početkom svibnja raspisan je natječaj za predsjednika i dva člana uprave Jadrolinije, no tog državnog brodara još vodi privremena uprava.
Vlada je na pretprošloj sjednici produljila privremeni mandat i direktoru Hrvatske lutrije Mariju Musi iako je natječaj za predsjednika i dva člana uprave te tvrtke raspisan još 17. svibnja. Isti dan raspisan je i natječaj za dva člana Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), no još nije donesena odluka o njihovu izboru. Rok je za prijave na te natječaje 15 dana od objave, a nakon toga se kandidati koji su zadovoljili uvjete zovu na razgovore.
Od ukupno 25 natječaja za direktore državnih tvrtki koji su dosad raspisani, samo su tri okončana, i to za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsku poštu (HP) i Narodne novine (NN). Ti su natječaji raspisani u travnju, a Vlada je tek na zadnje svoje dvije sjednice nadzornim odborima tih tvrtki predložila da imenuju izabrane kandidate.
U slučaju OiV-a i HP-a to su bili isti ljudi koji su bili i privremeno imenovani na te funkcije – Mate Botica i Ivan Čulo, dok su u NN izabrani novi ljudi, Leo Mršić za predsjednika uprave te Zlatko Hodak i Robert Hiraca za članove uprave. Tako golemu većinu državnih tvrtki vode privremene uprave pa je zbog toga njihovo poslovanje gotovo paralizirano.
Jasan odgovor na pitanje zašto su se imenovanja toliko oduljila jučer je bilo nemoguće dobiti jer su ministarstva odgovornost prebacivala jedno na drugo. U Ministarstvu državne imovine tvrde kako su na zahtjev resornih ministarstava raspisali natječaje, a sada je, kažu, na tim ministarstvima da utvrde koji kandidati ispunjavaju formalne uvjete i da njihova imena proslijede Vladinu povjerenstvu za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, na čijem je čelu potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Iz njezina ministarstva upućuju pak na članak Uredbe o kriterijima za provedbu postupka odabira i imenovanja kandidata za uprave društava od strateškog i posebnog značenja, po kojoj dnevni red za Povjerenstvo predlaže i sve priprema Ministarstvo državne imovine, uz prethodnu suglasnost resornih ministarstva nadležnih za pojedino društvo. Poručuju i kako nemaju nikakav zahtjev od Ministarstva državne imovine da se Povjerenstvo održi.
Novi zakon u proceduri
Oni pak odgovaraju kako potpuno poštuju spomenutu uredbu i kažu da svaki izborni postupak traži discipliniran kontinuitet, pri čemu se treba poštovati svaki proceduralni detalj.
Podsjećaju kako je novim zakonom, koji je u postupku donošenja, predviđeno da umjesto njih natječaje provode i uprave predlažu resorna ministarstva.
– To je politički logično i odgovorno rješenje. Jer, nije primjereno, ni životno, da jedno ministarstvo bude infrastrukturni i administracijski servis za potrebe drugih ministarstava – navode u Ministarstvu državne imovine. Iz svega navedenog čini se da je kadroviranje osjetljiv posao za koji zapravo nitko ne želi odgovarati.
Goran Marić je u sedam mjeseci uspio uprihoditi oko 40 mio. kuna od, za ovu godinu planiranih jednu milijardu. Sad je otrkio Ameriku pa prodaje manjiske udjele firmi, koje je Pejnović bezuspješno prodavao četiri godine. A možda skupi i pedesetak milijuna kuna od prodaje nekretinina. Do konca godine bi mogao natuć stotinjak milijuna. Osim toga interesira me, šta je bilo s onih pet milijardi kuna, za koje je Goran Marić, dok je bio zastupnik u Saboru, tvrdio, da su nestale. Jeli ih našao? Ili bar trag?