Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Matko Glunčić u Dnevniku HRT-a priznao je da mu se tijekom gostovanja na televiziji N1 dogodio gaf kada je rekao da su u rezultate PISA istraživanja u Hrvatskoj u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine.
- Jako mi je žao što nisam dobro izrazio mišljenje. Naknadno sam provjerio informacije i vidio sam dau PISA istraživanju nisu uključene nacionalne manjine i djeca sa posebnim potrebama. Žao mi je, ako je netko krivo shvatio moju izjave - rekao je Glunčić i dodao da se čuo sa ministrom obrazovanja Pavom Barišićem jer je želio da ministar bude "spreman na cijelu medijsku pompu" koja će se dogoditi nakon njegove izjave.
Na pitanje misli li da je nepravedna ta medijska pompa, državni tajnik je iskreno odgovorio: "mislim da nije". - Odmah sam nakon emisije shvatio da to što sam izrekao nije politički korektno - kazao je Glunčić uz opravdanje da nije političar nego stručnjak.
Voditeljica PISA-e demantirala izjave državnog tajnika
Voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth ranije je demantirala izjave državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja Matka Glunčića da su u statistiku PISA istraživanja ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. "U nijednom dosad provedenom PISA ciklusu u Hrvatskoj nisu uključene škole u kojima se učenici školuju na jeziku nacionalnih manjina kao ni učenici koji se školuju u školama za djecu s posebnim obrazovnim potrebama. Te škole ulaze u ukupnu kvotu dozvoljenog isključenja koja iznosi pet posto. Postupak uzorkovanja za sve zemlje sudionice radi američki Westat koji je sastavni dio PISA konzorcijuma", rekla je Braš Roth za N1.
Glunčić je, gostujući u Točki na tjedan na televiziji N1, kazao kako su u Hrvatskoj u statistiku za PISA istraživanje ušli svi učenici, ostavljajući sumnju kako u nekim europskim zemljama se lažiraju rezultati.
Državni tajnik u ministarstvu znanosti i obrazovanja Matko Glunčić komentirao je rezultate OECD-ova najvećega svjetskog obrazovnog istraživanje znanja i vještina učenika u dobi od petnaest godina, PISA 2015 (Programme for International Student Assessment), ali i situaciju u obrazovanju u Hrvatskoj.
"Rezultati nisu katastrofični, kako se predstavlja. U čitalačkoj pismenosti smo postigli napredak od 11 poena, iako smo i dalje ispod prosjeka. Ali to pokazuje da idemo naprijed. Čitalačka pismenost je bitna za sva ostala usvajanja znanja. Ispred Izraela samo u znanosti. Matematika je ostala tu negdje, ali smo u rangu SAD-a i Izraela, koji su znanstveno mnogi ispred nas. Malo je problematično prirodoslovlje, gdje smo pali za 15 bodova u odnosu na prije 9 godina. Sve europske godine su pale u prirodoslovlju, ali mi smo tu opet u rangu Mađarske i Islanda. Te rezultate moramo uzeti s malom sumnjom. Ovo što kažem, nije opravdanje. Moramo uložiti sve resurse kako bi se stanje poboljšalo", pojasnio je.
Upitan za paradoks kako u hrvatskim školama imamo dvije trećine odlikaša i vrlo dobrih, a zatim na međunarodnim istraživanjima Hrvatska postiže ispodprosječne rezultate, Glunčić je odgovorio: "U ove rezultate ulaze prosječni rezultati. Ne uzimamo samo najbolje. U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Kod nas u statistiku su ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine. Uzimamo sve zajedno unutra. Imamo inflaciju odlikaša, a većina njih nisu pravi odlikaši. Lani kada je 15. gimnazija organizirala prijemni ispit, 40% njih nije uspjelo položiti te prijemne ispite. Preveliki je pritisak roditelja, onda profesori dijele te ocijene".
"Kada pogledate strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologiji, ona ima 38 ciljeva. Samo jedan od tih ciljeva je cjelovita kurikularna reforma. Kvalitativni cilj kojeg očekujemo moramo opremati naše kabinete, prije svega STEM kabinete, opremom. Učenici moraju vidjeti eksperimente. Moramo povećati društveni status naših nastavnika", istaknuo je planove za budućnost. Upitan što se upravo događa s kurikularnom reformom, Glunčić je kazao: "U ovom prijedlogu proračuna izdvojeno je duplo više sredstava nego prošle godine. Izdvojeno je 9,5 milijuna kuna koje otpadaju na kurikularnu reformu. Kako je ministar rekao, to ne smije biti samo reforma kurikuluma".
umjesto da se toliko sramimo tog rezultata da se danima traže opravdanja,zapitajmo se svi kako to da 80% maturanata ,uključujući i učenike koju odlično prođu državnu maturu,ne znaju što sa sobom nakon toga.Fakulteti se ne upisuju po sklonostima i interesima nego se "ubada" naslijepo,tek da se studira.Dobivamo fakultetski obrazovane,ali ne dobivamo stručnjake koji su vrhunski u tome što rade.Profesori u srednjoj školi odrađuju program ,ali nisu mentori đacima i i ne prepoznaju nadarenost.Roditelji zauzeti svojim problemima,djeca zbunjena i potpuno nepripremljena za studiranje,kao i za rad.