Javno-privatno partnerstvo izazvat će velike polemike, objasnio je ministar Branko Bačić dok je predstavljao prvi Nacionalni plan stambene strategije koji će se uhvatiti u koštac s problemom stanovanja u Hrvatskoj u idućih pet godina. Među brojnim mjerama tako se navodi i ranije najavljena porezna reforma, izmjene zakona, ali i uvođenje novih modela koji bi mogli otvoriti vrata tisuće praznih stanova u Hrvatskoj. U cijeloj Hrvatskoj je oko 958.000 stanova koji uopće ne služe za stanovanje, iznio je podatke Bačić, što je ukupno čak 40 posto stambenog fonda Hrvatske. Da bi Hrvatska bila u balansu, Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da bi Hrvatska morala na neki način dobiti još čak 232.750 stambene jedinice. Rješenje ovog problema u Vladi vide u programu priuštivog najma.
Kao dio tog programa, koji se sastoji od nekoliko mjera, je i model koji je Vlada nazvala ''javno-privatno partnerstvo'', a zapravo će se odnositi na nekretnine koje su u privatnom vlasništvu. Naime, Vlada će građanima omogućiti da predaju svoju praznu nekretninu APN-u na upravljanje kako bi se ona mogla iznajmiti, a oni će na temelju toga primali najamninu. Uvjet je, objašnjava se, da takva nekretnina bude prazna najmanje dvije godine, a APN-u bi se takva nekretnina predala na upravljanje na razdoblje od 3 do 10 godine. Uz to, iznos od iznajmljivanja vlasnici bi dobili u dvije rate, dok bi najmoprimci mjesečno uplaćivali APN-u priušiti iznos najamnine.
Tako će, npr., vlasnik stana od 65 kvadrata u Zagrebu, koji potpiše ugovor na 6 godina, dobiti nešto više od 42 tisuće eura. Prvu ratu dobit će odmah nakon potpisivanja ugovora, a druga rata bit će mu isplaćena tijekom trajanja ugovora. Visine rata još nisu definirane, ali prva rata sigurno neće biti manja od 50 posto, dodao je Bačić.
- Mislimo da će se se, s politikama i planovima Europske unije, stabilizirati tržište nekretnina. Mi nemamo čarobni štapić da možemo reći što će biti za 10 godina, ali možemo jamčiti svakom najmodavcu da će mu stan biti vraćen nakon isteka ugora u istom stanju kakav je bio i da će mu biti isplaćen novčani iznos - objasnio je.
POVEZANI ČLANCI:
Novinari su, osim toga, pitali državnog tajnika Željka Uhlira i ministra Bačića da daju konkretan primjer koliko će onda najmoprimci morati plaćati takav najam, na što su oni iznijeli kako to ovisi o broju članova, prihodima, veličini stana, mjestu... Međutim, Uhlir je onda dao okviran iznos na primjeru stana od 65 kvadrata u Zagrebu za obitelj s dvoje djece ispod 14 godina, s prosječnom medijalnom plaćom.
- Primjerice, dvoje odraslih ljudi koji zajedno zarađuju 2118 eura i žive u stanu od 65 kvadrata, imat će troškove režija od 213 eura. Od raspoloživog iznosa izdvojit će za najamninu 30 posto, što iznosi 571 euro - objasnio je Uhlir.
>> GALERIJA Ovo je prvi Nacionalni plan stambene politike do 2030.
Opet se ide prema podržavljenju privatne imovine. Država će navodno vratiti stan u istom stnju u kojem je preuzet a ništa ne govori o održavanju stana (tko će plaćati popravak uređaja, zamjenu kade i slično). Baš me zanima tko će nakon npr. šest godina izbaciti obitelj s djecom ako vlasnik stana želi useliti u svoj stan ili ga prodati. I danas ako podstanari imaju dijete ispod 12 godina ne možeš im ništa, čak ne plaćaju režije, pa se onda čude da mnogi ne žele postanare s djecom.