'Na dronu je bila aviobomba. Nisu detektirani tragovi vojnog ni privrednog eksploziva'

Bespilotna letjelica koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je naoružana aviobombom koja je eksplodirala pri udaru o tlo, no u njoj nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva. Načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Zapovjedništvu za potporu OS-a RH bojnik Mile Tomić naveo je kako su na mjestu pada drona pronađeni ostaci aviobombe OFAB 100-120 i upaljač AVU-ET 350F postavljen na prednji dio aviobombe.

Glavna vještakinja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić“ Ivana Bačić izvijestila je da nisu uočeni tragovi vojnog ni privrednog eksploziva. Originalna aviobomba trebala bi sadržavati 40 do 46 kilograma vojnog eksploziva TNT-a. Nedvojbeno je utvrđeno da je došlo do eksplozije, a u aviobombi bila je "visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju".

Državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić istaknuo je kako se radi o teškom kaznenom djelu protiv opće sigurnosti. Brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, izvijestio je kako je procijenjena šteta oko 600.000 kuna.

– Svi vještaci dovršili su svoja vještačenja i predali svoje nalaze i mišljenja – rekao je Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik na početku konferencije.

Jadranko Karlušić rekao je kako je šteta nastala nakon pada bespilotne letjelice procijenjena na oko 600 tisuća kuna. 

– S obzirom na kategoriju, ovaj događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja bespilotne letjelice ili zrakoplova – rekao je brigadir Mario Počinok.

Kazao je kako je ova letjelica bila strogo čuvana tajna u Sovjetskom Savezu.

– Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje područja interesa s taktičko-operativnog i strateškog ''levela'' u ovisnosti koji je proizvod tražen od snimke. Ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika – rekao je.

– Lansira se s pomoću posebnog vozila i raketnim pogonom, nakon toga preuzima klasični motor. To je potpuno automatiziran stroj. Letjelica je ušla u zračni prostor Hrvatske u 22.57, imala je brzinu od 860-950 km/h. Prilikom dolaska na područje Zagreba, letjelica počinje svoj manevar slijetanja. Ona slijeće uz pomoć padobrana, ne klasično – izjavio je.

– Kako se glavni padobran aktivirao, budući da letjelica visi na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog položaja prijeđe u horizontalni – rekao je i dodao da se u ovom slučaju dogodilo da kod izlaženja glavnog padobrana ''nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana''.

– Letjelica je jednostavno s visine od 1700 metara iskliznula s padobrana i pala na tlo. Kad govorimo o tehničkom pregledu, možemo zaključiti da je u tijeku pada bio relativno aktiviran stajni trap, jedna sonda je izletjela, druga je ostala u svom ležištu – objašnjava.

Kazao je i kako je letjelica bila, što se tiče održavanja, u dobrom tehničkom stanju.

Govorio je o uzroku pada

– Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između padobrana i letjelice – rekao je Počinok.

– Svi fragmenti nastali su zbog eksplozija –  rekao je Mile Tomić.

Znakovito je bilo da je pronađen upaljač s ćiriličnim oznakama – objasnio je i dodao da je to univerzalni upaljač koji je bio stavljen na prvi dio aviobombe.

– Nedvojbeno se utvrdilo da je riječ o krhotinama aviobombe OFAB 100/120 – rekao je Tomić.

– Na mjestu pada nastao je krater promjera 5,5 metara i dubine oko 1,5 metara – rekla je Ivana Bačić i dodalo da je iz kratera izdvojeno 45 metalnih fragmenata.

Rekla je i kako su okolna oštećenja manjeg intenziteta i prouzročena raspršenjem materijala ''zemlje, granja i kamenčića''.

– Uočili smo da na fragmentima metala koji potječu s aviobombe i na uzorcima zemlje iz kratera nema značajnih zacrnjenja – kazala je.

– Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, na dijelovima letjelice te u zemlji iz kratera nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva – kazala je.

– Na mjestu pada nastao je krater promjera 5,5 metara i dubine oko 1,5 metar – rekla je Ivana Bačić i dodala da je iz kratera izdvojeno 45 metalnih fragmenata.

Rekla je i kako su okolna oštećenja manjeg intenziteta i prouzročena raspršenjem materijala zemlje, granja i kamenčića.

– Uočili smo da na fragmentima metala koji potječu s aviobombe i na uzorcima zemlje iz kratera nema značajnih zacrnjenja.  Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, dijelovima letjelice te u zemlji iz kratera nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva – kazala je.

– Možemo reći da je prilikom pada letjelice, nakon njezina udara u tlo, došlo do eksplozije eksplozivnog sredstva – objasnila je Bačić.

– Prema nekakvim tehničkim podacima koji su dostupni, takva bomba bi u sebi trebala sadržavati do 46 kilograma eksploziva TNT za koji bi bio karakterističan nastanak zacrnjenja, a to je posljedica negativne bilance kisika. Takvi tragovi nisu uočeni. Završno, nisu provedenim instrumentnim tehnikama detektirani tragovi TNT-a ni drugih vojnih eksploziva – objasnila je i dodala da upravo svi ti elementi ne podržavaju hipotezu da se u tijelu aviobombe nalazila tolika količina TNT-a.

Rekla je i kako je nedvojbeno prilikom pada letjelice došlo do eksplozije uslijed aktiviranja improviziranog eksplozivnog sredstva koje je sačinjavalo tijelo aviobombe i eksplozivne tvari koja ne pripada skupni tradicionalnih vojnih ni privrednih eksploziva – rekla je.

Dodala je kako je najvjerojatnije korištena visokoenergetska, ali nekonvencionalna tvar ili smjesa tvari organskog porijekla, koja je u eksploziji potpuno razgrađena te da nije bila moguća njena identifikacija.

– Odakle je došla letjelica, to pitanje ne pripada ovom dijelu izvida – rekao je Jurica Ilić.

– Crna kutija je oštećena, a medij na koji se snima potpuno je uništen – rekao je Počinok.

Video: Slavko Midzor/PIXSELL