'Dug bolnica prema veledrogrijama popeo se na 2,75 milijardi kuna'

Iako bi se moglo očekivati da će farmaceutski biznis procvasti u uvjetima pandemije, kad su baš njihovi proizvodi najtraženiji, zbog vječnih boljki hrvatskog sustava zdravstva pandemija je dodatno otežala situaciju na tržištu, a zbog toga su opet proklizali dugovi za lijekove na recept. Istodobno, kreditni su limiti veledrogerija pri kraju i sve je neizvjesnije kako će izgledati nastavak poslovanja u ostatku godine, uz očekivani pad gospodarstva. O aktualnoj situaciji s dugovima, tržištu medicinske opreme i cjepiva te proceduri u određivanju cijena lijekova razgovarali smo s Dianom Percač, predsjednicom Koordinacije veledrogerija Hrvatske udruge poslodavaca. 

Kakve su trenutačne brojke s dugovanjem veledrogerijama, nakon uplate države, bolnice, ljekarne? Kako je počela godina i kako je pandemija utjecala na rast dugova? 

Ovu su godinu samo članice HUP – Koordinacije veledrogerija započele s dugom bolnica od 2,5 milijardi kuna. Do kraja veljače taj se dug već popeo na 2,75 milijardi kuna. Ministarstvo zdravstva u ožujku je osiguralo 400 milijuna kuna za plaćanje dospjelih dugovanja starijih od 360 dana od datuma dospijeća pa je ukupni dug koji potražuju naše članice s krajem ožujka pao na 2,6 milijardi kuna, da bi se već idući mjesec popeo natrag na 2,7 milijarde kuna unatoč tome što bolnice nisu radile elektivne zahvate. U međuvremenu je i HZZO produljio svoje rokove plaćanja prema ljekarnama sa 60 na 120 dana, a dalje nema nikakva predvidljivog ritma plaćanja, što nam dodatno otežava planiranje i likvidnost. HUP – Koordinacija veledrogerija već tri godine upozorava na neodrživost ovakve situacije. U međuvremenu je dug bolnica narastao za milijardu kuna, a naši su kreditni limiti ograničeni i pri kraju.

Kako trenutačno posluju veledrogerije, jeste li u stanju opskrbljivati zdravstveni sustav, s obzirom na to da su neki ministri iskakali s oprečnim tvrdnjama o vašoj likvidnosti?

Tijekom godina veledrogerije su potvrdile status stabilnog i pouzdanog partnera zdravstvenog sustava i ova izvanredna situacija u tome nije iznimka. Odmah po naznakama epidemiološke ugroze prilagođeno je poslovanje izvanrednim pravilima i osigurana pouzdana dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama, tako da isporuka lijekova nikada nije dovedena u pitanje. Pritom moramo biti odgovorni i prema tvrtkama u kojima radimo i ne smijemo ugroziti radna mjesta. Vlada konstantno ističe da su dvije najvažnije mjere borbe protiv posljedica pandemije očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti. U razdoblju snažnog usporavanja ekonomije, već otprije otežana naplata u zdravstvenom sektoru produljuje se, a dosegnuti iznos dugovanja premašuje sve financijske i poslovne mogućnosti bilo koje poslovno ozbiljne tvrtke. Dugovima bolnica sada još treba pridodati i dug ljekarni jer je HZZO prekoračio ugovorene rokove plaćanja. Unatoč svemu navedenom, članice HUP – Koordinacije veledrogerija, koje zapošljavaju više od 1500 radnika, redovito plaćaju PDV, sve poreze i doprinose.

Kakva je situacija i ponuda na tržištu zaštitne opreme, kakve su cijene? Odakle nabavljaju hrvatske veledrogerije i na koji se način formira cijena?

U uvjetima pandemije nabava zaštitne opreme veliki je izazov. Potražnja je daleko nadmašivala proizvodne kapacitete pa se nisu mogle osigurati dostatne količine gotovih proizvoda. Maksimalno smo se angažirali u potrazi novih dobavljača na domaćem i inozemnom tržištu kako bismo spriječili nestašice. Veliku potražnju i nestašicu uvijek prati i rast cijena, počevši od proizvođača. Nismo željeli kupovati zaštitnu opremu po bilo kojoj cijeni. Tražili smo povoljnije dobavljače s dokumentacijom koja dokazuje da kupljeni proizvod udovoljava traženim standardima. Jedinstveno za sve jest to što sve moramo platiti unaprijed i čekati isporuku tjednima. Kako brodski, odnosno kontejnerski prijevoz nije funkcionirao, roba je uglavnom transportirana daleko skupljim avionskim prijevozom što je također utjecalo na poskupljenje zaštitne opreme.

S cijenama opreme, ali i lijekova i cjepiva opet se aktualizirala tema cijena lijekova. Kakvu ulogu u tome imaju veledrogerije, koja je vaša marža?

U medijima često vidim natpise da veledrogerije određuju cijene lijekova ili da u cijenu lijekova uračunavaju kamate. Veledrogerije ne sudjeluju u formiranju cijena lijeka niti nas po tom pitanju itko išta pita. Formiranje veleprodajne cijene lijekova regulirano je pravilnicima koje donosi ministar zdravstva, a važeće možete pronaći u Narodnim novinama. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode formira najvišu dozvoljenu cijenu lijeka koja je jednaka prosjeku cijene istog tog lijeka u Italiji, Sloveniji i Češkoj. U istom Pravilniku određeno je da, kao sastavni dio cijene, vrijednost veleprodajne marže i ostalih zavisnih troškova može iznositi najviše do 8,5%, dok je u drugim veleprodajnim branšama barem dvostruko veća. Sljedeći korak vezan je za lijekove koji se izdaju na teret HZZO-a. Odluku o konačnoj cijeni donosi Povjerenstvo HZZO-a na temelju određenih parametara uz suglasnost Upravnog vijeća HZZO-a. Povjerenstvo pažljivo analizira utjecaj stavljanja lijeka na budžet Zavoda i uzima u obzir rezultate farmakoekonomskih studija, učinkovitost liječenja bolesti, učinak na kvalitetu života pacijenta i sigurnosni profil lijeka. Tako određena cijena može biti jednaka najvišoj dozvoljenoj cijeni, ali i puno niža jer svaki idući lijek na Listi lijekova može biti samo jeftiniji od prethodnog. Jednom formirana cijena lijeka nije nepromjenjiva, već se svake godine provodi njeno usklađivanje s cijenama lijekova u referentnim zemljama.

Tko nabavlja testove za koronavirus u RH i kakve su tržišne cijene?

Postoje dvije vrste testiranja za COVID-19, ona koja dokazuje prisutnost virusa i ona koja dokazuje prisutnost antitijela. PCR testiranje je jedino koje dokazuje prisutnost virusa, odnosno zaraženost. Postupak traje oko 3,5 sati i u tom razdoblju može se napraviti od 30 do 96 testova, ovisno o opremi kojom raspolaže ustanova. Cijene su različite od tvrtke do tvrtke, cijeni samog testa treba dodati potreban potrošni materijal. Serološka testiranja, koja dokazuju je li netko bio u kontaktu s virusom ili ne temelju prisutnosti antitijela, tek su se počela provoditi. Kako je riječ o novoj bolesti, testovi će se razvijati i dalje.