Dug pet zemalja Francuzima je 22 posto BDP-a, Nijemcima 6,6

Europski čelnici proteklog su se vikenda načelno dogovorili da će pomoći svojim bankama, no još se ne zna gdje će i kako uzeti nove milijarde eura, pa se sutra očekuje novi sastanak lidera EU. S nedjeljnog je skupa poručeno tek da će europske banke trebati 108 milijardi eura u idućih devet mjeseci kako bi podnijele gubitke na vrijednosnim papirima prezaduženih članica, što je, primjerice, upola manje od prijašnjih procjena. Koliki će biti otpis grčkog duga, još se ne zna, a procjene se kreću od optimističnih 20 do realnijih 60 posto.

ST Invest u svojim je ovotjednim analizama predočio zašto se javljaju nesuglasice, osobito u trokutu između Francuske, Njemačke i Italije. Pet problematičnih zemalja duguje njemačkim bankama 214,5 milijardi američkih dolara neto, a francuskima gotovo triput više – 573,7 milijardi dolara. No, dug Njemačkoj čini samo 6,62 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, dok dugovi pet zemalja Francuskoj dosežu golema 22 posto godišnjeg BDP-a te zemlje. Zbog toga je ugrožen i francuski rejting.

– Francuska će vlada mnogo teže pomoći svojim banka­ma nego njemačka svojima pa je logično da se Francuska odupire otpisu vrijednosti zadužnica koje banke posjedu­ju i zalaže se za povećavanje kupovne moći Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), čak do toga da on može uzimati novac iz tiskare Europske središnje banke – navodi Stipe Laća, analitičar ST Investa.

Nijemci pak strahuju od obez­vređivanja eura i inflacije, pa se tomu protive. Prema posljednjim tvrdnjama, Francuska je odustala od ideje da se EFSF pretvori u banku koja bi mogla dobivati neograničen iznos kredita od Europske središnje banke. Novac za dokapitalizaciju najprije će morati osigu­rati same banke, odnosno njihovi postojeći vlasnici, potom nacionalne vlade, a tek će na kraju EFSF smjeti dati novac bankama, no i to samo pod strogim uvjetima. Kapaciteti Fonda povećali bi se davanjem jamstava kupcima novih španjolskih i talijanskih državnih papira. Pojačan je i pritisak na Italiju da smanji svoj javni dug. U svemu tome Hrvatska također stoji lošije jer je premija na rizik ulaganja u RH povećana na 500 baznih bodova, što znači da bi se hrvatska država zaduživala 5 postotnih poena skuplje od Njemačke.