Oko 152.000 građana i 20.000 poduzeća imaju još samo pet dana za to da u svojoj ispostavi Porezne uprave prijave nepodmirene dugove po svim porezima, carinama, doprinosima i državnim jamstvima. Unatoč tako velikom broju dužnika, pomoćnik ministra financija Jure Bajić smatra da do konačnog roka - 23. siječnja - u poreznim ispostavama neće biti gužvi jer se izjava o prijavi duga može predati poštom.
Bajić nam je potvrdio da prijavu moraju podnijeti svi građani koji imaju bilo kakav dug po porezima i doprinosima, kao što su poljoprivrednici, obrtnici i svi ostali samostalni djelatnici. Iako će prve podatke o broju do sada podnesenih prijava duga imati tek u ponedjeljak, Bajić tvrdi da je zanimanje golemo.
Potraživanja od 1994. otpisana
- Sad je najbitnije do 23. siječnja samo prijaviti dug, odnosno ispostavi Porezne uprave dostaviti izjavu da ste spremni podmiriti dug. Time se stječe pravo da se sva ostala dokumentacija potrebna za nagodbu dostavi do 22. veljače - objasnio je Bajić. Sama nagodba trebala bi biti zaključena najkasnije do 21. kolovoza. Potraživanja dužnika starija od 31. prosinca 1994. godine bit će otpisana ako nije u tijeku ovrha ili upravni spor.
Ukupan iznos nagodbe prema Uputi o provođenju Zakona o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava trebao bi obuhvaćati dug na dan 31. prosinca 2000. godine.
Iako se brojnim dužnicima čini da je među nekoliko mogućih načina plaćanja duga najjednostavnije i najisplativije odabrati reprogram duga, J. Bajić smatra da je dužnicima možda bolje uzeti kredit od banaka s kojima će Ministarstvo financija postići dogovor o kreditiranju plaćanja duga. U igri su zasad, prema Bajićevim riječima, Zagrebačka, Privredna, Riječka, Splitska, Dalmatinska, Varaždinska i Hypo Alpe-Adria banka.
20 posto duga uplatiti odmah
Valja objasniti da će na reprogram duga Ministarstvo financija zaračunavati kamate u visini eskontne stope HNB-a uvećane za tri postotna boda. Kako eskontna stopa iznosi 5,9 posto, ispada da će se na reprogramirani dug plaćati povisoke kamate od 8,9 posto. Za razliku od toga, tvrdi Bajić, banke neće ništa naplaćivati za obradu kreditnog zahtjeva, njihove kamate neće biti više od 8 posto. Osim toga, uzimanjem kredita od banke, dužnik sebi može produljiti rok otplate duga. Primjerice, ako je neki građanin dužan po porezima i doprinosima između 50.000 i 100.000 kuna prema Naputku ministra financija Mate Crkvenca o kriterijima za reprogram dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, mogao bi dobiti najdulji reprogram do četiri godine. Uzme li kredit i tako odmah plati dug, u dogovoru s bankom može još više rastegnuti otplatu. Valja dodati da su dužnici (i fizičke i pravne osobe) nakon sklapanja ugovora o nagodbi obvezni odmah platiti 20 posto duga (najkasnije u roku 60 dana od potpisivanja nagodbe).
Podsjetimo da je ukupan dug po porezima i doprinosima procijenjen na više od 23 milijarde kuna. Različite su procjene koliko će se naplatiti - od 2 do više od 4 milijarde.
Što se tiče građana, najbrojniji su dužnici po doprinosima - više ih je od 90.000. Da bi dvadesetak tisuća pravnih osoba trebalo podmiriti dugove, procijenjeno je na temelju ZAP-ovih podataka. ZAP je ukupno zabilježio oko 32.000 insolventnih pravnih osoba, a 19.480 blokirano je na osnovi neplaćanja poreza i doprinosa.
Gojko Drljača