Prepucavanja SDP-a i HDZ-a u Saboru: Vi ste zaista kvalificirani govoriti o izgubljenim godinama

I prije nego što su premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac dobili priliku zastupnicima predstaviti proračun za 2015. godinu, HDZ je saborsko jutro počeo zahtjevom za stanku jer prilikom izglasavanja rebalansa proračuna za 2014. godinu nije prihvaćen njihov zaključak o stvarnom stanju u hrvatskom zdravstvu. Nakon toga uslijedila je burna rasprava o prijedlogu proračuna.

Milinović o prikrivanjima

Darko Milinović zamjerio je jer je "prvi put u povijesti hrvatski parlament voljom većine oduzeo pravo zastupnicima Hrvatskog sabora da znaju pravo, istinsko stanje u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske".

Ne možemo se oteti dojmu da se stanje u zdravstvenom sustavu, odnosno gubici i dugovi namjerno prikrivaju kako bi deficit Republike Hrvatske namjerno bio lažno prikazan na 15,2 milijarde kuna. Iz kojeg razloga? Ne znam – prigovorio je Milinović te dodao da se nada da će ova rasprava "doći i do predsjednika Europske komisije Junckera koji ne zna pravo stanje deficita RH jer se podaci namjerno prikrivaju".

– Mi ćemo uime kluba HDZ-a aktivirati i naše eurozastupnike u Europskom parlamentu kako bi Europsku komisiju upoznali s pravim stanjem stvari – najavio je Milinović te ustvrdio da su podaci alarmantni. Za 2012. ukupne obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bile su 5,6 milijardi kuna, a dospjeli dug 1,3 milijarde kuna. Bolnice imaju ukupne obveze 5,55 milijardi kuna, a dospjele obveze oko 2 milijarde kuna.

– Dakle, ukupne su obveze danas u hrvatskom zdravstvenom sustavu, pazite taj podatak, više od 10 milijardi kuna. I mi smo zato ispred kluba HDZ-a htjeli imati stvarne podatke kako bismo mogli baratati sa stvarnim deficitom. Jer mi smo u proceduri prekomjernog deficita. Možda još uvijek imamo šansu da nam Europska komisija pomogne da Hrvatska ne doživi bankrot iduće godine, za što će biti odgovoran i premijer i ministar financija ili oni koji prikrivaju obveze. Dakle, nije dovoljno dati sve od sebe, katkada, naravno, moramo učiniti i ono što je nužno – pojašnjava Milinović te zaključuje da se ne smije dopustiti da ova Vlada "neodgovornim ponašanjem dovede Hrvatsku iduće godine u bankrot". Predsjednik Sabora Josip Leko samo je primijetio kako se nada da će klub HDZ-a podnijeti pisani zahtjev da se očituju institucije koje su dužne o tome se očitovati.

Premijer: Manjak od 12,5 milijardi kuna

Državni proračun za 2015. godinu obilježit će dodatni napor Vlade da osigura stabilnost javnih financija u srednjem i dugom roku, objasnio je danas u Saboru premijer Zoran Milanović te dodao kako zaduživanje nije rješenje. Ukupan manjak proračuna iznosit će 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a. A samo trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna, što pokazuje koliki je teret prijašnjeg nekontroliranog zaduživanja.

– Dakle, nama gotovo cijeli deficit odlazi na kamate. Iako iduće godine planiramo uštede na rashodima, plaće, mirovine, socijalna davanja i naknade najugroženijim građanima nisu smanjivane i neće biti. Nema smanjenja ni jednog prava iz sustava socijalne skrbi, a sredstva za isplatu roditeljskih naknada čak su malo i povećana. Jedno od rijetkih ministarstva koje će imati više sredstava u 2015. godini jest Ministarstvo branitelja. Povećanje proračuna za branitelje dokazuje stalnu skrb naše Vlade za Hrvatske branitelje kojima stečena, ja bih rekao i zaslužena i zarađena prava nisu i neće biti dovedena u pitanje – objasnio je Milanović te dodao kako je Vlada počela provođenje dubinske analize rashoda kako bi utvrdila moguće uštede u proračunu u idućim godinama i tako dodatno povećala učinkovitost trošenja novca građana. Od iduće godine jasno će se vidjeti i prihodi korisnika koji do sada nisu prikazivani u proračunu, a to su sveučilišta, nacionalni parkovi i zdravstvene ustanove.

Za 2015. godinu planirali su, kaže, ukupne prihode od 106,4 milijarde kuna.

– Prihodi proračuna temelje se na očekivanju blagog oporavka gospodarskih aktivnosti i realnom rastu BDP-a od 0,5%. Najvažniji doprinos rastu očekujemo od daljnjeg povećanja izvoza koji je sada već očit trend, investicija privatnog sektora i osobne potrošnje. Prilagodbe na prihodnoj strani proračuna uključuju i porezne promjene, ali porezne promjene planirane su tako da ne opterećuju najugroženije slojeve građana. Povećanim oporezivanjem obuhvatit ćemo samo prihode koji nisu od egzistencijalne potrebe, kao što su prihodi od kamate na štednju koje imaj cijela Europa – dodaje premijer. Novim poreznim promjenama žele rasteretiti rad i malo poduzetništvo te pokrenuti i gospodarsku aktivnost. Važan izbor gospodarskog rasta u 2015. godini za Vladu bit će fondovi EU, pa proračunom planiraju osigurati 7,1 milijardu kuna iz europskih fondova kojima će se financirati razvojni projekti.

– Najveći dio planiranih ulaganja iz sredstava EU fondova odnosi se na poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo te promet i infrastrukturu. To su samo neki od projekata koji će se sigurno sufinancirati novcem iz europskih fondova. Zračna luka Dubrovnik, vodoopskrbni sustavi Osijeka, Vukovara, Čakovca i Poreča, most otok Čiovo – kopno i drugi kolosijek pruge Dugo selo – Križevci. Nastavljamo i s aktivnim mjerama zapošljavanja koje su i u ovoj godini dale dobre rezultate i tu ćemo koristiti novac iz europskih fondova, a ukupno je za te mjere predviđeno više od milijardu kuna. Vladine mjere sigurno su pomogle i značajnom padu nezaposlenosti na međugodišnjoj razini. Danas je nezaposlenih gotovo 40 tisuća manje nego lani u istom razdoblju – najavljuje premijer te dodaje kako žele manje trošiti novac poreznih obveznika, a više novac iz europskih fondova.

Najavljuje i reformu pravosudnog sustava koja će značiti ubrzanje sudskih postupaka, ali i daljnje uštede.

– Vlada nije zaboravila ni obnovu poplavom stradale županjske Posavine. Sve što nije moglo biti obnovljeno ove godine, nastavlja se obnavljati u 2015. Država je osigurala 161 milijun kuna u proračunu plus sredstva od naknade za legalizaciju bespravne gradnje kako bi tijekom iduće godine cijela županjska Posavina bila obnovljena – dodaje premijer Milanović. Kako bi prikazao nerazumnu potrošnju javnog novca, dao je primjer svoje ulice, Krajiške, u kojoj je jutros vidio asfaltne strojeve koji stavljaju novi asfalt.

– Taj asfalt je besprijekoran, nema nikakve potrebe to raditi. To je klasičan primjer bacanja, rasipanja novca. Takvih primjera u Hrvatskoj ima koliko god hoćete, ovaj sam doslovno pred nos dobio pred stubištem svoje zgrade danas ujutro i dok mi netko iz grada Zagreba, grada u kojem živim, grada u kojem plaćam prirez od 18% objasni zašto se na takve stvari baca, možda postoji nekakav dubinski razlog, možda je nekakvo arheološko nalazište posrijedi – opisuje Milanović te kaže da je bolje taj novac dati za socijalu.

Izlazak HZZO-a iz proračuna

Ministar financija Boris Lalovac podsjetio je da od 1. siječnja 2015. HZZO izlazi iz proračuna. Proračun HZZO-a iznosit će tako 22 milijarde kuna.

– Glavna karakteristika prihodovne strane proračuna, a ne utječe direktno na deficit, su pomoći. One su u ovome proračunu za 2015. planirane u iznosu od 7,3 milijarde kuna – kazao je Lalovac.

HDZ-ov Željko Reiner premijeru i ministru poručio je da je ovaj prijedlog proračuna potpuno nerealan i neozbiljan.

– Da je tome tako, najbolje govori što je u obrazloženju najvažnijeg političkog dokumenta države koji određuje viziju Vlade i smjerove razvitka od desetak minuta premijer posvetio gotovo jednu trećinu asfaltiranju svoje ulice. Riječ je o proračunu koji služi za jednokratnu uporabu – tvrdi Reiner te dodaje da proračun ima isključivo dvije svrhe – da "malo primiri Europsku komisiju i da joj se pokuša malo zamazati oči i uvjeriti da će Hrvatska raditi sve dobro i da će to sve funkcionirati te da se na temelju njega mogu podići novi krediti kojima će se onda Hrvatska još više zadužiti i time omogućiti preživljavanje ove Vlade do sljedećih izbora".

Laburist Dragutin Lesar osvrnuo se na premijerovu tvrdnju da je proračun realan i održiv.

- Da bih vjerovao na riječ o održivosti i realnosti proračuna potrebno je usporediti dosadašnje realne makroekonomske procjene Vlade, odnosno predlagatelje toga proračuna. I nakon što sam to učinio, konstatiram, gospodo iz Vlade, da imate ozbiljnih problema ili s kristalnom kuglom ili se oslanjate na onih 7 mršavih i 7 debelih krava – zaključio je Lesar.

Premijer se osvrnuo na najave Darka Milinovića da će HDZ prijaviti Vladu Europskoj komisiji.

– A što se tiče vaših toplih želja i prijava Europskoj komisiji, to ide vama na dušu. Što da vam ja kažem na to? Mislim, ovo sve što sam čuo od vas i od vašeg prethodnika, bivšeg uspješnog ministra zdravlja, mene kao hrvatskog građanina smeta. Dakle ta vrsta nekakvog stalnog pokušaja denunciranja, prijave nekome u Europsku komisiju u ovom slučaju, to je pogrešno – poručio je Milanović HDZ-ovcima dodavši kako im je to jedino oružje u ovom trenutku.

HDZ-ov Ivan Šuker ne slaže se s premijerom koji tvrdi da su branitelji dobili više ovim proračunom.

– Vi ste njima u rebalansu proračuna smanjili 23 milijuna kuna, a u proračunu piše "za javnu ustanovu Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar u 2015. nula kuna". Ili na poziciji socijalne pomoći naknade sudionicima žrtava rata smanjenje su za 23 milijuna kuna. To je Ministarstvo branitelja – kazao je Šuker ustvrdivši kako premijerove tvrdnje ne stoje.

Premijer: To je politički nedolično

Premijer mu je zamjerio što govori o braniteljima "nakon one sramote koju su neki pokušavali prirediti u Vukovaru pa nisu uspjeli".

– Vi se opet hvatate proračuna za branitelje, ovdje ga pogrešno interpretirate i želite poslati poruku da se obračunavamo s braniteljskom populacijom. Pa to je stvarno ljudski i politički nedolično. Nemojte to raditi. Još jednom pozivam ljudski ljude koji su još uvijek ondje pred Ministarstvom da se vrate kući obiteljima. Dakle sve što radimo, radimo u dobroj vjeri, a ako netko pokušava zametnuti kavgu, mržnju i podjele, to ste vi – odgovorio je Milanović.

HDZ-ov Josip Đakić također se bavio braniteljima.

– U dva rebalansa proračuna smanjili ste za 38,6 milijuna kuna budžet ministarstva branitelja. U prvom je smanjeno 15,6 milijuna kuna i u drugome 23 milijuna. Tako da je 7,9 milijuna manje u proračunu za 2015. godinu nego što je bilo u 2014. godini i to je istina od koje ne možete pobjeći – uvjerava Đakić te dodaje da branitelji dobivaju manje i za stambeno zbrinjavanje ako je broj korisnika na listi za čekanje sa 11.600 narastao na 13.800.

– Vašu intervenciju smatram jednim očajem, očajničkim pokušajem. Čak i kad bi bilo točno to što govorite, zar vam je nije neugodno hvatati se za 5, 6, 7 milijuna kuna. Čak i kad bi bilo točno, a nije točno, i to pogrešno interpretirate – odgovara premijer te dodaje da će svi koji čekaju dobiti svoje stanove.

I HDZ-ov Dujomir Marasović uključio se u raspravu primjerom koji će, kaže, dokazati da će deficit biti veći od planiranog.

– Splitska bolnica po sadašnjem proračunu dobivat će u sljedećoj godini 54,2 milijuna, a troši mjesečno 70 milijuna, znači mjesečno 16 milijuna minusa ili deficita puta 12, to je 190 milijuna kuna godišnje, a budući da je to otprilike 10% deficita bolničkog sustava, milijardu i pol do 2 milijarde kuna, ne gine nam deficit u zdravstvu od 2 milijarde kuna – uvjerava Marasović kojemu nije jasno zašto se zavaravamo. Premijer je dodao kako je najlakše kritizirati, ali je pitao HDZ-ovce gdje su njihovi zakonodavni prijedlozi u posljednje tri godine.

– Isključivo govorimo o tome da će to biti grozne, loše godine, da se neće uspjeti ništa uštedjeti, mada ste sami svjedoci da smo neki dan doživjeli u Pragu da nam Česi čestitaju na sustavu fiskalizacije.

Nije to nešto što vas izbaci iz cipela od sreće, to je naša nevolja s kojom smo se morali nositi. To je ova Vlada napravila, a to prepoznaju oni koji su imali sreće da u posljednjih 20 godina imaju drukčiji razvojni put od nas pa su sad malo bogatiji – kazao je Milanović.

''Svi proračuni promašaj''

Nezavisni Branko Vukšić osvrnuo se na premijerovu priču o asfaltiranju njegove ulice te dodao kako i Vlada isto tako troši novac na nepotrebne stvari.

– Recimo vaše ministarstvo koje se seli u luksuzne prostore u najvećoj krizi. O najvažnijem političkom dokumentu konkretno niste rekli gotovo ništa. Gdje su se putem izgubile sve one investicije koje ste obećavali tri godine. Već četvrti put ciljate, ali ciljate izgleda pogrešno, promašujete metu. Svi dosadašnji proračuni, a to znamo i sami, bili su promašaji – uvjeren je Vukšić koji premijera podsjeća da je njegov prethodnik, Ivica Račan, u tri godine napravio autoceste.

– Je li to bilo pogrešno ili nije, to je pitanje, veliko pitanje – zanimalo je Vukšića, a premijer ga je u čudu gledao i pitao kako uopće može imati takvu dilemu.

– Pa dajte vi to odgovorite hrvatskoj javnosti. To kako je radila ona Vlada u uvjetima najjeftinijeg novca u epohi koji se mogao pozajmiti i to kako mi radimo danas, to se ne može uspoređivati. Ovo je najteža financijska kriza u kojoj je Europa – objašnjava premijer te dodaje: – Naravno da je dobro što je Hrvatska izgradila autoceste. Ali naravno da nije dobro ako nas te autoceste zatuku i ako nas iskamatare na tim autocestama, i to pokušavamo, naravno, izbjeći uz vašu podršku – kaže Milanović.

HDSSB-ova Krešimira Bubala brine jer u zaduživanjima nema Slavonije i Baranje, nema kapitalnih projekata na tom području.

– Od 140 općina koje će ući u sustav po novim kriterijima, po pravednim kriterijima, više od 100 ih je iz Slavonije i Baranje. Ja zbog toga, ako hoćete znati, i u svojoj stranci trpim kritike od nekih koji su navikli na neki drugi način to određivati. Indeks razvijenosti im je viši od 75 ali i dalje smatraju da ih država treba financirati, mada je politika postigla svoj cilj. Dakle, iz svojih hendikepa državnom politikom su se digli i prešli su prag relativne nerazvijenosti. I sad idemo dalje i fokusiramo se na kraj Hrvatske koji je u ratu najviše nastradao. Ne samo Vukovar koji je '91. godine bio bogat grad – objašnjava premijer koji Bubalu zamjera na "bankarskim i računovodstvenim prigovorima" iako u ovom slučaju Vlada pomaže siromašnima.

HDZ neće podržati proračun za 2015. godinu, poručio je Ivan Šuker. Rezime rada ove Vlade u četiri godine jest 200 tisuća manje radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu te neto povećanje javnog duga od 70 milijardi kuna.

– Razina transparentnosti ovog proračuna na povijesno je niskoj razini. Nikada ni jedan proračun nije bio toliko netransparentan kao ovaj – kaže Šuker koji drži da će ocjenu ovog dokumente u Bruxellesu najskuplje platiti hrvatski građani kroz povećanje rizika i kamatne stope. Tvrdi i da nikakve značajne uštede na rashodovnoj strani u proračunu 2015. nisu napravljene, što znači namjerno stvaranje kaosa u javnim financijama krajem 2015. godine i dovođenje nove Vlade Republike Hrvatske u izuzetno tešku situaciju.

– Stoga, ovo promatram kao namjerno izgubljenu 2015. godinu. Stav sadašnje Vlade može se samo okarakterizirati kao krajnje neodgovoran, opasan naspram dobrobiti i interesa svih hrvatskih građana i njihove budućnosti. Stoga s velikom zabrinutošću moram odbaciti ovakav prijedlog proračuna koji se, po ovom sadržaju bezidejnosti i kukavičluku, netransparentnosti i svim ostalim atributima kojih da idu, i ne može zvati državnim proračunom – kazao je Šuker zaključivši da je ovo je najlošiji uradak koji je ikada stavljen pred građane RH.

SDP-ov Ivo Jelušić osvrnuo se na Šukerovu tvrdnju da je 2015. izgubljena godina.

– Vi iz HDZ-a zaista ste kvalificirani govoriti o izgubljenim godinama, u tome se slažem. Vi ste tu ne kvalificirani nego prekvalificirani, vi ste doktorirali na izgubljenim godinama jer je u zadnje tri godine Vlade HDZ-a pad BDP-a bio gotovo 10 posto – poručio je Jelušić HDZ-ovcima.

Znate što, najgora je stvar kad je netko loša kopija svoga šefa, a vi ste upravo to. Kad nemate argumenata, onda vrijeđate. Oprostite, imate li nešto za reći gospodine Milanoviću? Bez nervoze, prosim lepo. Vi ste ovdje gost i tak se ponašajte, ne – odgovorio je Šuker Jelušiću dodavši kako je 2008. godine Hrvatska imala deficit 0,8%.

– I tada, bez obzira na smijeh predsjednika Vlade, ja sam dobio nagradu Svjetske banke, jedini sam hrvatski ministar koji je upisan u knjigu Svjetske banke "Top ten reformera". Prema tome, to sve govori – uzvratio je Šuker Jelušiću.

U raspravu se uključio i SDP-ov Nenad Stazić koji je HDZ-ovce pitao gdje je njihov šef stranke.

– Vi niste loša kopija svoga šefa jer je nemoguće napraviti lošiju kopiju od njega. To je naprosto nemoguće. Ali njega nema ovdje. HDZ tako pokazuje kakav je njegov odnos prema ovom dokumentu. Čisto politikantstvo, čisto politikantstvo i ništa drugo – uvjerava Stazić te podsjeća da se sve Vlade zadužuju, samo je pitanje za što točno.

– Sanaderova Vlada da bi pokrila troškove pljačkanja javnih poduzeća, Račanova Vlada da bi izgradila ceste po kojima se vozimo, prva HDZ-ova Vlada iz prve administracije vjerojatno da bi financirala troškove rata jer je rat skup, ali danas čitamo da je baš ministar financija pokojni Jozo Martinović uzeo novce skupljene za kupnju oružja da bi Gavrilović, vaš miljenik, mogao za 3,3 milijuna dolara kupiti nešto – Gavrilović holding koji je vrijedio 68 milijuna. I idite, molim, vas pod šator pa to objasnite braniteljima koji su stradavali dok su Jozo Martinović i Đuro Gavrilović uzimali novce za oružje da bi se bogatili – optužuje Stazić, a Šuker mu odgovara da od njega ne može "očekivati ništa osim sitne prljavštine jer to je jedino što zna".

– Zašto bi gospodin Karamarko došao tu slušati što je Milanović danas rekao? Jel' to bila razina predsjednika Vlade? Nije! Pa vi to niste htjeli slušati, vas nije bilo u sabornici. Pa vi ste dužni slušati svoga premijera – odgovara Šuker.

Upozorava Šuker i da rasprava ne treba ići na osobnu razinu.

- Vi ste ovako vrlo benevolentna osoba kad je netko drugi u pitanju. Jeste li se možda ispričali kolegi Rončeviću? Pa to je ljudska dimenzija. Vi ste ga napadali, čovjek je pravomoćno oslobođen. Pa bilo bi ljudski da ste rekli, sorry ja sam mislio tako, imao sam krive podatke. To je ljudska veličina kolega Staziću, a ne napadati, pljuvati i onda kad pravosuđe dokaže da to nije istina što ste vi govorili nemate hrabrosti reći kolega oprosti – rekao je Šuker Staziću.

SDP-ova Nadica Jelaš osvrnula se na njegovu tezu da su najbolji pokazatelj rada ove Vlade dva podatka - 200 tisuća manje radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu te neto povećanje javnog duga od 70 milijardi kuna.

- Ako pokušamo kvantificirati tu odgovornost onda bi zapravo vaš dio odgovornosti bio neusporedivo veći u odnosu na naš iz najmanje dva razloga. Dakle, jer od 2009. do 2011., dakle u posljednje 3 godine vaše vlasti naprosto je gospodarski pad bio 10 posto, to je činjenica, kao što… Bio je 10 posto u te 3 godine, a u posljednje naše 3 godine vlasti, dakle od 2012. do 2014. samo 2 posto. Što se tiče 200 tisuća nezaposlenih, opet vas podsjećam kao ekonomista morate znati da ćemo mi još dugo vremena imati najmanje 200 tisuća nezaposlenih jer je to brojka koja govori o nezapošljivim ljudima, dakle o nezapošljivim građanima koji su nažalost devedesetih godina kada ste u procesu pretvorbe i privatizacije u bescjenje poklanjali nekim ljudima tvrtke koji su ih upropastili pa su onda ti ljudi doista ostali na cesti i ovoga trenutka za njih više nema posla. Što se tiče strukturnih reformi, moram vas podsjetiti da ste imali puno više vremena nego ga imamo mi za strukturne reforme, s tim da je to vaše vrijeme bilo neusporedivo povoljnije za reforme. Podsjećam od 2004.do 2008.imali ste prosječan gospodarski rast negdje nešto malo niži od 5 posto – podsjetila je Jelaš Šukera.

>>Lalovac: Proračun se oslanja na novac iz EU; Marić: Neodrživ je i nerealan

>>Sabor prihvatio rebalans proračuna. Šuker: Zna se zašto je ovo napravljeno