Dužnici spas mogu potražiti još samo kod čuvara Ustava

Svi koji su dižući kredite u bankama potpisali da im u slučaju neplaćanja banka može sjesti na cijeli iznos plaće ili mirovine jedini izlaz, savjetuju u financijskim krugovima, mogli bi naći na Ustavnom sudu! Naime, prema novom Ovršnom zakonu više nije moguće plijeniti nečiju cijelu plaću ili mirovinu, nego se od ovrhe izuzimaju dvije trećine prosječne plaće u Hrvatskoj, što u ovom trenutku iznosi oko 3700 kuna. Ako je plaća manja od prosječne, od pljenidbe su zaštićene dvije trećine te plaće ili mirovine. Međutim, građani su, dižući kredite u godinama uoči krize, često potpisali i kod bilježnika ovjerili isprave kojima bankama daju pravo da im u slučaju neplaćanja zaplijene cijelu plaću. Tako se događa da – iako zakon štiti od pljenidbe dvije trećine prosječne plaće – takvi dužnici ostanu bez ijedne kune na računu! Dva propisa tako su sada u sudaru te se istodobno primjenjuje i stari Ovršni zakon prema kojem je pljenidba cijelog primanja bila moguća i novi prema kojem to više nije moguće.

Pravnici tvrde kako se u ovom slučaju mora poštovati jedno od temeljnih načela naslijeđeno još iz rimskog prava, ‘pacta sunt servanda’, ugovore valja poštovati, pa bi se tako morao provoditi i ovaj ugovor na koji su dužnici dobrovoljno pristali. Međutim, i u teoriji se priznaje da bi stroga primjena bila prekruta, pa bi možda i u ovom slučaju trebalo odstupiti od striktnog poštovanja ugovora koji može značiti da netko ostane bez kune, bez mogućnosti preživljavanja.

Jedini način da se i na te dužnike koji su sami potpisali da mogu ostati bez kune primijeni novi zakon bio bi – obraćanje Ustavnom sudu. Doduše, teško je prognozirati kakva bi bila odluka Ustavnog suda. No, kako su stvari s ovrhama krenule – u ovom trenutku blokirano je 150 tisuća računa građana, a sve je više i stanova na bubnju – to bi moglo postati i goruće društveno pitanje.