Novi Ovršni zakon, o kojem do kraja mjeseca traje javno savjetovanje, ne donosi ključne izmjene kojima bi radikalnije popravio ovršni postupak, no stanoviti su pomaci ipak tu. Donosimo “hodogram” ključnih izmjena te ponovo podsjećamo da se javnost može uključiti prijedlozima i primjedbama na web-stranici e-Savjetovanja.gov.hr. Objava izvješća o e-savjetovanju planirana je za 28. veljače, a prema informacijama kojima raspolažemo, nacrt zakona na Vladu bi trebao biti upućen 14. ožujka. Do ljeta bi prošao dva saborska čitanja i u primjeni bio od 1. siječnja 2020.
Temelj za ovrhu
Ovrha se provodi na temelju 1. ovršne isprave ili 2. vjerodostojne isprave (novost)
1. Ovršna isprava je presuda ili druga sudska ili upravna odluka, nagodba ili ovršna javnobilježnička isprava.
2. Vjerodostojna isprava može biti račun, izvadak iz poslovnih knjiga ili obračun kamata.
Ovršni postupak
Za pokretanje ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave mora se obvezno dostaviti i isprava na temelju koje se provodi ovrha: tako ovršenik odmah zna na temelju koje ga tražbine ovršuju.
Zahtjev za ovrhu elektronički se podnosi nadležnom sudu koji ga prosljeđuje javnom bilježniku. Ovrhovoditelj pri popunjavanju obrasca mora naglasiti kakav pravni odnos ima s ovršenikom te opisati okolnosti (recimo, da roba ili tražbina nije plaćena). Ovršni zahtjev može sadržati i prijedlog plaćanja u nekom roku uz otpis dijela duga (primjerice, kamata) uz uvjet plaćanja dijela tražbine. Javni bilježnik utvrđuje je li prijedlog za ovrhu osnovan, a ako nije šalje ga na dopunu u zakonskom roku od 15 dana. Sud ne donosi rješenje automatizmom; provodi se prethodni postupak, šalje opomena dužniku, a javni bilježnik poziva ga na plaćanje u nekom roku ili na osporavanje ovrhe ako nije osnovana. Ako dužnik ovrhu osporava, ide se u parnicu, a ovrha se ne provodi. U zaključku kojim javni bilježnik poziva dužnika na plaćanje naznačene su informacije o postupku te uvrštena upozorenja o tome što slijedi ako se ne postupi po zaključku: da će u tom slučaju biti izdano rješenje o ovrsi, uz upute da se na njega može žaliti i riješiti spor sudskim putem, ali i zatražiti besplatnu pravnu pomoć ako ima pravo na to. Tu će biti i upute o otvaranju zaštićenog računa. Ako je ovršni prijedlog osnovan, bilježnik priprema rješenje, sudac ga prekontrolira i donosi rješenje o ovrsi. Jeftinije je jer se donosi elektronički i nema troškova bilježnika za potvrdu o ovršnosti.
Provedba ovrhe
Ovrhu nad primanjima više neće raditi poslodavci i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, posao preuzima Fina, prema jedinstvenom redoslijedu naplate.
Pravila dostave
Već kroz izmjene Zakona o osobnom stečaju potrošača uvelo se pravilo koje se prenosi u Ovršni zakon: ako se rješenje o ovrsi objavljuje na oglasnoj ploči, dužnik mora dobiti i obavijest u poštanski sandučić, a ako ima aktiviran poštanski pretinac u sustavu e-građanin, dobiva obavijest i ondje.
Izuzeća od ovrhe
Širi se područje izuzeća od ovrhe na božićnice, uskrsnice, regres do porezno priznatog odbitka, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalnu socijalnu pomoć i pozajmicu, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, za odvojeni život te za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze – u cijelosti.
Obrtnici i OPG-ovci
I za njih se uvodi zaštićeni dio primanja. No ideja Ministarstva pravosuđa je da ne mogu dopustiti da netko obavlja registriranu djelatnost ako nije u mogućnosti obavljati promet preko svog računa. Stoga, ako su u blokadi duljoj od 60 dana, moraju pokrenuti stečajni postupak.
Troškovi
Uvodi se ograničenje troška za ovrhe na temelju vjerodostojne isprave: plaća se jedinstvena sudska pristojba u koju ulaze i troškovi javnog bilježnika, Fine/banaka i državnog proračuna/suda i ona za ovršne prijedloge u vrijednosti do 5000 kn iznosi 200 kn, a za veće vrijednosti 300 kn. Ako ne dođe do provedbe ovrhe, ovrhovoditelj ima pravo na povrat dijela pristojbe, što je jeftinije i za ovršenika i za ovrhovoditelja, a iz zakona se brišu tzv. predvidivi troškovi. Ukida se i obveza dostave izvatka iz zemljišnih knjiga za ovrhe nad nekretninom i sud ih sam pribavlja, čime se smanjuje trošak za ovrhovoditelja.
Ovrha nad nekretninom
Ovrha nije dopuštena na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje, osim ako bi se prodajom mogao namiriti ovrhovoditelj, a iz ostatka novca ovršenik kupiti novi stan. Zabranjena je ovrha na nekretnini radi namirenja glavnice duga niže od 40.000 kn. I dosad je sud imao mogućnost ocijeniti je li razmjerno provesti ovrhu na nekretnini s obzirom na visinu potraživanja, a isto pravilo vrijedilo bi i ovdje. Kod dražbe civilnom diobom suvlasničke zajednice bilo koji od suvlasnika ovlašten je kupiti zajedničku imovinu da je ne bi morali prodati trećoj strani. Zabranjuje se deložacija u zimskom razdoblju od 1. studenog do 1. travnja.
Ukidanje fiducija
Ukida se mogućnost sklapanja ugovora kojim se prenosi pravo vlasništva radi osiguranja: umjesto fiducija ostaje na raspolaganju samo hipoteka. Usto, kod naplate novčanog potraživanja na pokretninama uvodi se prisilno založno pravo u trajanju od dvije godine, nakon bezuspješnog pokušaja prodaje radi naplate. Kod ovrhe na vozilu predviđena je mogućnost ukidanja registracije kao referentne točke za naplatu. Sve zaplijenjene pokretnine upisuju se u jedinstveni registar založnih prava i osiguranja kod Fine.
>> Glavne novosti u prijedlogu ovršnog zakona
samo ste trebali prepisati slovenski zakon i problem riješen, ali neda Hanžekovićka-tu je problem.