Novo Selo (Neudorf) u sjevernom Gradišću u Austriji, u kojem žive i brojni gradišćanski Hrvati već stoljećima, ove godine proslavlja 850 godina svog postojanja. Župnik mjesne Katoličke crkve sv. Leonarda mag. Franjo Borenić, koji je ujedno i na čelu Župe obližnjeg Parndorfa iskoristio je tu prigodu i uvjerio Crkveni savjet da bi Novo Selo trebalo nabaviti dva nova crkvena zvona: jedno manje i jedno veće, izvijestio je hrvatske i austrijske medije Peter Tyran, bivši dugogodišnji glavni urednik Hrvatskih novina, rodom iz tog sela.
Kako stoji u Tyranovom izvješću, to je bio i glavni razlog da je izaslanstvo Novog Sela, na čelu s župnikom Franjom Borenićem, u kojem su bili i članovi Crkvenog savjeta Wolfdieter Škodler, Martina Kalinka, Gabi i Sigrid Laczko te Štefika Schrott i Petar Tyran prošli tjedan (12. srpanj), posjetili povijesnu ljevaonica crkvenih zvona Grassmayr u Innsbrucku, glavnom gradu austrijske savezne pokrajine Tirol. U istoj radionici 1997. godine novoselska obitelj Huisza dala je lijevati zvono za crkvu u Novom Selu Glinskom u Hrvatskoj, koja je srušena u Domovinskom ratu.
Izaslanstvo iz gradišćanskog Novog Sela, domaćini su 12. srpnja prvo proveli kroz Muzej zvona u kući Grassmayr. Potom su im pokazali ljevaonicu gdje se “rađaju” zvona, koja ih je, kako je Tyran rekao za Večernji list, “oduševila”. “Velika ljevaonica zvona je bila puna gostiju iz Amerike , Rumunjske, Bosne i Hercegovine, te austrijskog Gradišća. Samo toga dana lijevano je čak 12 zvona: 2 za Novo Selo u Gradišću, 3 za Derventu u Bosni i Hercegovini, 4 za Stetson University u Floridi u SAD-u , te 3 za katedralu u Buzau u Rumunjskoj”, ispričao nam je Tyran.
Kako svako lijevanje počinje posebnom molitvom i blagoslovom, da bi zvona uspjela, vlasnik ljevaonice gosp. Grassmayr zamolio je župnika Novog Sela Franju Boranića da svečano blagoslovi svih 12 kalupa u koji su radnici ulijevali 1220 Celzijevih stupnjeva vruću, specijalnu leguru od 20 posto cinka i 80 posto bakra. Potom su svi sudionici svečanog čina, svaki na svom jeziku, izmolili molitvu Oče naš. Nakon toga, po završetku posla pala je i pjesma, uz buran aplauz nazočnih upučenim stručnjacima za zvonoljevarstvo na uspješno obavljenom poslu. Među njima su bila i dva Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Jedan od njih, Anto Bastijanović, već 35 godina radi u ljevaonici Grassmayr kao ljevač zvona.
POVEZANI ČLANCI:
Dva nova zvona pred Crkvu sv. Leonarda u Novom Selu, kako je najavljeno, biti će dopremljena iz Innsbrucka u navedeno gradišćansko selo u subotu 21. rujna. Na prigodnoj svečanosti, nova crkvena zvona, veće teško 163 kilograma i manje od 99 kg, blagosloviti će biskup dijeceze Željezno, gradišćanski Hrvat, Egidije Živković. Svečanosti će nazočiti i zemaljski poglavar austrijske savezne pokrajine Gradišće, socijaldemokrat, Hans Peter Doskozil. Dva novopristigla zvona biti će potom podignuta na novi crkveni zvonik i prvi put će zazvoniti na svečanoj svetoj misi koju će predvoditi biskup Živković. I to uz zvuke zvona iz poznate austrijske zvonoljevarske obitelji Grassmayr, koja još od drevne 1599. godine lijeva zvona.
A zvono je glazbeni instrument, tvrde stručnjaci. Stoga je prema njihovim riječima određivanje tona odnosno zvuka zvona, najzanimljiviji dio procesa, kad prođe lijevanje. Jer radi se o jednoj šesnaestinki tona (1/16). Bilo kako bilo, zvona su bila i ostala “sastavni dio svake crkve i važan dio ne samo identiteta župe nego i vjernika”. I nose različite natpise i ukrase, što potvrđuju i ona iz Novog Sela.
Kako stoji u Tyranovom izvješću, od rokoko ukrasa i teksta gradišćanske himne preko grba Novog Sela do grbova pokrajinskog zaštitnika Gradišća sv. Martina, te sv. Leonarda na velikom novoselskom zvonu. A na onom malom s anđeoskom krunom su, uz ostalo i tekst gradišćanskohrvatske himne “Hrvat mi je otac i Hrvatica mati…” i četiri slike, među kojima i Majke Božje iz austrijskog i srednjoeuropskog marijanskog svetišta Mariazell ispod koje su ispisane riječi prve kitice najomiljenije hrvatske marijanske pjesme “Rajska djevo, kraljice Hrvata”.
GALERIJA U Veleposlanstvu RH u Beču Hrvatska dječja škola obilježila kraj 22. školske godine