Nije rijetkost da sinovi, unuci ili praunuci kroče stopama predaka. Neki uspješno, neki ne. No, potvrdu da uspješno kroči putom koji je još 1935. godine počeo njegov pradjed, Dalibor Herclik, 35-godišnji pčelar iz Velikih Zdenaca dobio je protekloga vikenda na 7. Ocjenjivanju meda Bjelovarsko-bilogorske županije.
Naime, njegov bagremov med među 56 uzoraka proglašen je najboljim i time tu titulu ponio drugi puta u posljednje tri godine.
- Pradjed je prema preporuci da je to unosan posao počeo pčelariti s 10 košnica, da bi tri godine kasnije imao 120 proizvodnih zajednica i to u za to vrijeme inovativnim košnicama, kojih stotinjak imam još i danas, kao jedine toga tipa u Hrvatskoj. A djed Oto Misliveček uvijek me vodio da gledam matice, košnice i od malih nogu sam to zavolio- kaže D. Herclik. Završio je srednju ekonomsku školu i nije se htio dalje školovati posvetivši se pčelarstvu jer je shvatio da sa znanjem i sposobnostima naslijeđenim od djeda, odnosno majke Vjeruške, ima života u tom poslu. Danas on i majka, svatko u okviru svojega OPG-a, pčelare s 800 košnica na 11 lokacija u krugu od 30 kilometara.
- Polovica je proizvodnih, a polovica umjetni rojevi, koji su se kao i med pokazali dobrim izvorom prihoda-otkriva D. Herclik. Po prosječnoj godini proizvede do 10 tona meda i uglavnom ga proda na veliko. Do sada isključivo domaćim otkupljivačima, a ove je godine jedna narudžba otišla na njemačko tržište. Tek oko pola tone proda na kućnom pragu. Dok je sada vrijeme odmora i pčelama i pčelarima, udarnički se radi od sredine travnja do sredine lipnja, te u kolovozu i rujnu kada se pčele pripremaju za zimu.
- Za sada ja i majka stignemo sve. Obići košnice, pokupiti med, namiriti pčele... Sve se zna u nekoliko dana unaprijed-kaže Herclik. A za dobar med, kaže, zaslužna je pčela, ali i pčelar koji mora osigurati jaku pčelinju zajednicu kako bi unosila 40, 50 kilograma bagremova meda, te što manje onoga koji nije bagremov. Da je njegov najbolji dokazala je nagrada struke na koju je, kaže, jako ponosan.