Iako još nema poziva za članstvo, za Hrvatsku će mnogo značiti da i iz Washingtona i s lipanjskog summita NATO-a u Istanbulu dobije poruku kako će se primanje novih članica nastaviti. Dr. Vlatko Cvrtila, profesor geopolitike sa zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, drži kako bi Hrvatska bolje prošla da je ostala u Vilniuskoj skupini iz koje je u NATO ušlo sedam zemalja zbog njezina jačeg lobističkog kapaciteta nego sada kad je Jadranskom poveljom vezana uz Makedoniju i Albaniju. I on se slaže da izravnog poziva za članstvo još neće biti, ali otkriva da za Hrvatsku unutar NATO-a zasad postoje dvije varijante.
- Prva je varijanta da bi na jesen NATO mogao u članstvo pozvati samo Hrvatsku te bi za njezino primanje trebalo najmanje dvije godine. Druga varijanta pak predviđa da NATO u članstvo formalno pozove sve tri zemlje Jadranske povelje, ali uz uvjet da će u svakoj od njih posebno biti promatrano provođenje nužnih reformi te da će individualno biti primljena u punopravno članstvo kad reforme provede, bez obzira na druge zemlje. Hrvatska je pokazala spremnost da reformira sustav onako kako NATO očekuje, a velik pomak napravljen je nakon što je donesena politička odluka da se ide u novi preustroj Oružanih snaga koji predviđa ulazak u sustav kolektivne sigurnosti kakav poznaje NATO, a napušta dosadašnji teritorijalni princip - drži dr. Cvrtila.
Zvonimir DESPOT