Dvije varijante promjena Dublinskog sporazuma

Imigrantska kriza natjerala je Europsku komisiju na promjenu uredbe Dublinskog sporazuma po kojem je svaki azilant odgovornost države u kojoj je prvu stupio u EU. Kako se doznaje iz neslužbenih izvora, potpredsjednik Komisije Frans Timmermans i povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos pripremili su dva prijedloga reforme Dublina o kojima će sutra raspravljati Komisija.

Prva opcije predviđa raspodjelu azilanata po državama EU na osnovi kapaciteta svake države (BDP, broj stanovnika i slično) te kao prioritet navodi spajanje obitelji. Konkretno, ako je otac u Švedskoj, i ostatak obitelji bi automatski bio poslan u tu državu.

Druga pak opcija predviđa uvođenje svojevrsne sigurnosne kočnice – u slučaju da broj azilanata premaši kapacitete države, ona bi u svakom trenu mogla aktivirati tu opciju i zatvoriti se za azilante.

Dublinski sporazum neslavno je propao početkom imigrantske krize, kad je postalo jasno da je u izvanrednim situacijama neprovediv. K tomu, situaciju s primjenom Dublina komplicirala je i činjenica da je Grčka od 2011. izuzeta iz sporazuma. Razlog je tomu slučaj tražitelja azila iz Afganistana i tužba na Europskom sudu za ljudska prava protiv Belgije i Grčke. Azilant je 2008.u Uniju je ušao preko Grčke, a tek je u Belgiji zatražio azil. Prema dublinskim pravilima, Belgija ga je i vratila u Grčku. Tamo je živio na ulici, bez prihoda. Sud je odlučio da su mu povrijeđena prava, a nakon te odluke na razini EU odlučeno je da se azilanti u Grčku više ne vraćaju. Njemačka ne vraća azilante ni u Mađarsku nakon presuda sudova, koji kažu da “tamo postoji sustavni deficit što se tiče tretmana azilanata”.

>> Zaokret očajne Merkel – migrante vraćaju rutom kojom su došli 

>> Predsjednica Grabar-Kitarović smatra da je Dublinski sporazum mrtav