DZS: u listopadu nastavak pada zaposlenosti

Broj ukupno zaposlenih osoba u Hrvatskoj u listopadu je u odnosu na rujan pao za 1,3 posto, čime je nastavljen niz započet u kolovozu od kada zaposlenost na mjesečnoj razini pada, pokazuju podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS). 

Prema privremenim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem listopada bilo ukupno 1.328.838 zaposlenih, što je 16.844 osobe ili 1,3 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja zaposlenih na kraju listopada glavnina se odnosi na zaposlene u pravnim osobama kojih je bilo 1.119.093, što u odnosu na rujan predstavlja pad od 0,5 posto. 

U obrtu i slobodnim profesijama, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem desetog ovogodišnjeg mjeseca bilo je 188.787 zaposlenih. U usporedbi s rujnom to je manje za 5,6 posto.

HZMO-ovi podaci pokazuju i da broj zaposlenih osiguranika poljoprivrednika u listopadu u odnosu na rujan stagnirao – bilo ih je 20.958.  Po podacima preuzetim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem listopada u evidenciji nezaposlenih bilo je prijavljeno 275.813 osoba, što je na mjesečnoj razini rast za 6,3 posto. Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti porasla za jedan postotni bod, sa 16,2 posto u rujnu na 17,2 posto u listopadu.

Podaci DZS-a pokazuju da je od 19 područja djelatnosti zaposlenost na mjesečnoj razini porasla u njih četiri. Najveći postotni rast ostvaren je u obrazovanju, od 2,1 posto. U toj je djelatnosti na kraju listopada radilo 110.929 osoba.

U prerađivačkoj industriji, koja je krajem listopada zapošljavala 196.378 radnika, broj zaposlenih je ostao na rujanskoj razini, dok je u trgovini, koja ukupno broji 176.831 radnika, broj zaposlenih pao za 0,9 posto.

Broj zaposlenih na mjesečnoj razini pao je primjerice i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,5 posto, rudarstvu i vađenju za 0,3 posto, građevinarstvu 0,8 posto, a zbog kraja turističke sezone najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane, za 6,8 posto.

>> Najveći rast BDP-a od 2008., no 2016. mogao bi ga kočiti terorizam u Europi