Porezi, zabrana oglašavanja, uvoza, čak i potpuna zabrana prodaje e-cigareta neke su od preporuka koje će Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ponovno aktualizirati idućeg mjeseca na konferenciji svojih članica u Indiji, među kojima je i Hrvatska.
Stav generalne direktorice WHO-a Margaret Chan otprije je poznat: “Sve vlade trebaju zabraniti e-cigarete i slične proizvode”, čime Chan na “elektroničke” pušače “udara” jače nego na konvencionalne kojih je u svijetu, prema procjenama, više od 1,3 milijarde.
E-cigareta još uvijek je novitet na tržištu. Neka kratkoročna istraživanja pripisuju joj štetnost za srce kakvu imaju konvencionalne cigarete, zatim dugoročne posljedice za razvoj mozga, privlačenje mladih da počnu pušiti... ali, primjerice, iz Public Healtha England uvjereni da su e-cigarete 95% sigurnije.
Prema istraživanju Royal Collegea of Physicians, dugoročne negativne posljedice konzumacije e-cigareta nemaju ni 5% mogućih štetnih posljedica za ljudsko zdravlje kao “obične” cigarete, na čijem je tragu vjerojatno i nova direktiva EU o duhanskim proizvodima koju su do 20. svibnja 2016. trebale usvojiti sve zemlje članice.
Konačno se definira pojam e-cigarete, pravila njezine registracije, količina nikotina koja ne smije prelaziti 20 mg/ml, kao i zdravstvena upozorenja. No iako je Hrvatska premašila rok i svoj zakon još nije donijela, na 70 milijuna kuna teškom tržištu e-cigareta trenutačno se “mole” da novi saziv Sabora ni ne izglasa predloženi zakon, koji je puno rigorozniji od direktive EU.
– Povjerenstvo koje je odlučivalo o e-cigaretama o njima zna samo ono što je pročitalo na Wikipediji. Trpaju ih u isti koš s konvencionalnim cigaretama bez ikakvih dokaza, zabranjuju njihovo izlaganje, oglašavanje, čak i internetsku prodaju, iako se zna da sva relevantna kratkoročna istraživanja pozitivno govore o njima, a dugoročnih još nema – tvrdi Filip Tokić, čelnik Udruge korisnika osobnih isparivača CrOhm.
Tokić objašnjava da je najveći problem izgaranje cigareta na visokim temperaturama čime se stvaraju štetni kemijski spojevi, katran, amonijak, arsen... dok grijani duhanski proizvodi ne dime i nemaju pepela. Korisnici e-cigareta više ni nisu pušači, tvrdi on.
No hrvatskim zakonom, bude li prihvaćen, sve njih – a govorimo o oko 70.000 ili 7% ukupnih pušača u RH – vraća se na to da ponovno počnu pušiti. U sadašnjem zakonu e-cigareta nije ni definirana kao pojam, što znači da nije zabranjena ni dopuštena u javnoj ustanovi.
– Njezino korištenje zapravo je stvar kulture. Volio bih da je ljudi na takvim mjestima ne koriste – objašnjava Tokić te apelira na budućeg ministra zdravlja da ublaži predloženi zakon prije izglasavanja.
Budući da više nitko ne može poreći opasnost od bolesti povezanih s pušenjem cigareta i duhana, a broj pušača u svijetu i dalje raste, duhanska industrija sve se više okreće inovativnim, grijanim duhanskim proizvodima i inačicama koji su “bezopasniji”, manje štetni, “zdraviji”, a stvaraju zadovoljstvo poput obične cigarete. U to su uložene milijarde eura i na njima rade brojni svjetski priznati znanstvenici.
Predviđa se da će upotreba e-cigareta, u kojima se s pomoću baterija simulira pušenje isparavanjem nikotinske tekućine, do 2030. u svijetu imati podjednako poklonika koliko i konvencionalna cigareta.
U nas?! Nepismeni novinar