Više od 100.000 otkazanih letova i više od 10 milijuna prizemljenih putnika zbog erupcije islandskoga vulkana Eyjafjallajökula opteretit će europske zračne prijevoznike, zrakoplovne luke s pratećim tvrtkama i turoperatore sa “1,5 do 2,5 milijarde eura troškova”, izvijestio je u utorak potpredsjednik Europske komisije zadužen za prijevozni sektor Siim Kallas članove EK-ova povjereničkoga kolegija. Predložio je i niz mjera za pomoć.
“Privremene mjere” uključuju razumno odstupanje od sporazuma i propisa kako bi zračni prijevoznici zadržali “slotove” iako ih neko vrijeme, zbog obustave zračnoga prometa, nisu koristili, te kako bi im se privremeno dopustila noćna slijetanja i polijetanja, dok ne prevezu sve putnike. Prijevoznicima s kratkoročnim novčanim teškoćama privremeno bi se odgodilo obvezu plaćanja pristojba kontrolama letenja kroz čija područja prolijeću.
Izvanredne okolnosti mogu također opravdati potporne mjere za nadoknadu njima prouzročenih gubitaka, složio se povjerenički kolegij.
- No, državne potpore moraju biti u skladu s jednoobraznim europskim kriterijima, kako nepravednu pomoć ne bi primile i tvrtke koje nemaju izravne štete od vulkanske krize. EK će stoga uskoro o tome objaviti jasne i podrobne upute - rekao je Kallas. Iz EK su također poručili da državne potpore neće odobriti onim prijevoznicima koji su zakidali putnike u njihovim pravima.
Za krizno i sigurnosno upravljanje u slučaju budućih vulkanskih erupcija EK će hitno sastaviti stručnu skupinu svih zainteresiranih, ne bi li uspostavila novu metodologiju, utemeljenu i na najsvježijim iskustvima. Novi upravni okvir EU predstavit će Međunarodnoj organizaciji za građansko zrakoplovstvo (ICAO) u rujnu.
Srednjoročne mjere uključuju ubrzano stavljanje na snagu zakonskoga paketa Jedinstveno nebo.
- To uključuje jedinstvenoga europskoga upravitelja za jedinstveno europsko nebo - naglasio je Kallas i najavio da će EK “većinu jezgrenih počela” za to predstaviti Vijeću EU do kraja ove godine.
Dugoročni je zadatak, prema Kallasu, “sveeuropsko krizno planiranje prijevoza za slučaj budućih velikih poremećaja” , koje “zahtijeva ozbiljan rad i promišljanje”.
- Posebice moramo razmotriti sposobnost jedne vrste prijevoza da nadopuni drugu – napomenuo je Kallas. To znači da prizemljeni zrakoplovni putnici ne bi više morali čekati sljedeći let, nego bi ih se moglo do odredišta prevesti i vlakom, autobusom ili brodom.