Europska komisija pokrenula je radnje oko utvrđivanja odgovornosti Republike Hrvatske, odnosno Vrhovnog suda RH, za kršenje prava EU nakon što je Udruga Franak 26. svibnja 2020. podnijela prijavu tvrdeći da ih je Vrhovni sud povrijedio u oglednom postupku vođenom u slučaju konveriranog kredita u CHF. Vrhovni je sud, podsjećamo, u oglednom postupku presudio da dužnici koji su konvertirali kredit imaju pravo na povrat preplaćenog samo do trenutka konverzije kojom su, smatra, ništetne odredbe postale valjane.
Udruga Franak zatražila je postupak od EK uz obrazloženje da VSRH kao zadnja sudska instanca nije uputio prethodno pitanje Sudu EU, vezano za pitanje iz oglednog postupka, niti je obrazložio zbog čega nije postavio pitanje Sudu EU, mada je to kao zadnja sudska instanca morao učiniti. Usto, navode da je sud po vlastitoj volji odlučio kako su aneksi za konverziju valjani bez ispitivanja njihove nepoštenosti, jer su konverzije provedene na temelju zakona, unatoč tome što su predmet (valuta CHF) i cijena (promjena kamatne stope odlukom banke) pravomoćno utvrđeni ništetnima od početka ugovornih odnosa. Tvrde da je Vrhovni sud proizvoljno i arbitrarno tumačio odluku Suda EU C-118/17, Dunai, i nije uzeo u obzir dio presude koji govori o pravu potrošača na puno obeštećenje unatoč konverziji, ako konverzijom potrošač nije obeštećen prema uvjetima bez primjene nepoštenih ugovornih odredaba, odnosno primjenom kunskih iznosa kredita s početnom kamatnom stopom od početka otplate.
- Vrhovni sud je svojim postupanjem onemogućio potrošačima pristup Sudu EU, a bio je obvezan osigurati taj pristup, zanemario je činjenicu da se potrošači niti jednom izrekom u aneksima nisu odrekli svojih prava na temelju Direktive 93/13, niti je to bilo dopušteno ugovoriti, a u svojoj arbitrarnoj interpretaciji prava čak je suspendirao pravne norme iz Zakona o obveznim odnosima, tumačeći kako su konverzijom ukinuta prava potrošača koja dolaze iz tog zakona – navode iz Udruge Franak argumente s kojima su se obratili EK te dodaju da je Vrhovni sud, protivno volji dviju ugovornih strana, potrošača i banke, dodatke ugovora svojom arbitrarnom odlukom pretvorio u nove ugovore.
Prijavili su i da je predsjednik Vrhovnoga suda RH u javnom istupu u medijima pet dana nakon objave rješenja iz oglednog postupka grubo prekoračio svoje ovlasti i prejudicirao pravorijek rješenja tvrdnjama kako nema posljedica vezanih za ništetnost u temeljnim ugovorima.
- U skladu sa svim iznesenim prigovorima na rad Vrhovnoga suda RH te na rad predsjednika toga suda, tražili smo da Europska komisija pokrene postupak protiv Republike Hrvatske na Sudu EU. EK nas je obavijestila da je naša pritužba ušla u proceduru, i da ćemo biti informirani o svim radnjama koje po tome pitanju budu bile poduzete – kažu u UF-u.
Navode da takvi postupci znaju trajati i godinu dana i ne očekuju brzi pravorijek. Poručuju i da im nije drago što su tako morali postupiti.
I, kome leti glava? Tko je odgovoran? Da li odlazi sam ili ga treba pogurati?