Naši komentari koji su se odnosili na potrebu da se tijela HRT-a, a posebno glavni ravnatelj, biraju kvalificiranom većinom u Saboru, a ne natpolovičnom, nisu u cijelosti uzeti u obzir – glasi najvažniji dio kritika iz Bruxellesa upućenih Zagrebu u vezi s prijedlogom Zakona o HRT-u. Nakon što su iz EK već jednom kritizirali prijedlog, a Ministarstvo je tada tvrdilo kako Komisija traži natpolovičnu većinu zastupnika – on je izmijenjen, no EK i dalje nije zadovoljan.
Drugo očitovanje
– Drugo očitovanje EK od 28. lipnja ima dva dijela. EK se očituje pozitivno o dijelovima koje smo promijenili, to se ponajprije odnosi na smanjenje ovlasti glavnog ravnatelja, povećavanje kriterija po njegovu izboru, a eksplicitno je navedeno da se svi urednici biraju prema javnom natječaju – kazala je ministrica kulture Andrea Zlatar.
>> HDSSB i Laburisti traže ostavku ministrice Zlatar zbog laganja
No, u pismu koje posjedujemo EK kritizira i revidiranu stavku o ovlastima ravnatelja. Po njoj bi ravnatelj mogao smjenjivati i birati urednike nakon provedenog natječaja – mišljenje novinara i zaposlenika samo je savjetodavno – ali nije jasno kako će se ti natječaji provoditi i tko će zapravo birati urednike, pišu. Odredbe sadašnjeg zakona, kažu, koji Vijeću HRT-a daje te kompetencije, izgleda prihvatljivije. Komisija smatra da kandidat mora imati desetogodišnje, a ne petogodišnje iskustvo.
– U drugom dijelu pisma naglašava se da ne postoji u Europi usuglašena praksa, a u kondicionalu se ponovno iskazuje preporuka EK da taj zakon bude usvojen kvalificiranom, dvotrećinskom većinom jer kod nas kvalificiranu većinu ima vladajuća koalicija – nastavlja Andrea Zlatar.
Javna ili partijska TV
U pismu EK pak stoji da – iako je prihvaćena kritika te je izbrisano kako se ravnatelja HRT-a može smijeniti ako godišnji izvještaj ne naiđe na odobravanje – Hrvatska i dalje ustraje na tome da ga u Saboru biraju natpolovičnom većinom, što znači da vladajući imaju kontrolu nad tom javnom kućom i na to mjesto u principu mogu postaviti koga žele. EK traži dvotrećinsku većinu, koja bi bila jamstvo neovisnosti, iako su – dodaju – svjesni da ne postoji idealan model sprječavanja miješanja politike u program javne televizije, no “iznimno je važno da se glavni ljudi biraju na transparentan način, poštujući proporcionalnost”.
– Ovakvi potezi vlasti mogu ugroziti ratifikaciju pristupnog ugovora – komentirao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kazavši kako Kukuriku koalicija konačnim prijedlogom Zakona o HRT-u koji je pustila u saborsku proceduru nastoji pretvoriti javnu u partijsku televiziju.
Imenovanje ravnatelja HRT-a nije ustavna kategorija. Može se HDZ buniti koliko god hoće, zakon prolazi. Svaka europska zemlja ima svoj način izbora ravnatelja i to EK zna.