EK: O izboru ravnatelja HRT-a mora odlučivati i oporba

Europska komisija ne želi izbor glavnog ravnatelja HRT-a staviti u ruke samo vladajuće stranke, što je – smatraju – omogućeno prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u. Gdje je onda došlo do zabune – i je li bila uopće riječ o zabuni – prilikom interpretacije primjedba EK, prije svega onog dijela koji se odnosi na izbor šefa kuće?

Na upit iz Večernjeg lista, iz Ministarstva kulture prije nekoliko dana odgovorili su kako EK predlaže da se šefa HRT-a bira kvalificiranom većinom, odnosno natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika (ne dvotrećinskom većinom). Za mjesto ravnatelja, prema toj interpretaciji, dovoljne su ruke samo vladajućih. No dokument Komisije, koji posjedujemo, ne ostavlja mjesta sumnji o tome što Bruxelles želi: kvalificirana je većina, prema njima, ona koja uključuje i dio oporbe. Pojednostavljeno: iz Europske komisije upozoravaju da vladajući, prema Prijedlogu zakona, imaju monopol na izbor i smjenu ravnatelja HRT-a.

Procedura imenovanja šefa kuće djeluje manjkavo, citiramo Komisiju. Umjesto kvalificirane većine, Prijedlog uvodi običnu većinu. Stoga, politička stranka s većinom u Saboru potencijalno može imenovati koga želi. Na isti način, Sabor može vrlo jednostavno i razriješiti glavnog ravnatelja ako ne prihvate godišnje izvješće. Također, prijedlogom zakona pojednostavljeni su uvjeti koje kandidati za ravnatelja moraju zadovoljiti, kažu te dodaju:

Iako ne postoji idealan model sprečavanja političkog miješanja u rad javne televizije i radija, važno jest da imenovanja budu transparentna. Dio o transparentnosti, doduše, iznijeli su i iz Ministarstva kulture, no izbor ravnatelja tumače – očito – drukčije od uputa EK, bez obzira na to što se u Saboru kvalificiranom većinom (termin nije jednoznačan, razlikuje se od države do države) smatra 77 glasova zastupnika.

– Natpolovična većina svih zastupnika i nije neka kvalificirana većina. EK želi, u najmanju ruku, da većina bude veća od natpolovične jer je ona još uvijek većina vladajuće stranke. Žele da u imenovanju čelnika javne televizije sudjeluju svi. Tko formira vladu? Onaj tko ima većinu svih zastupnika. Ako kažemo da je ista većina potrebna za izbor čelnika TV, onda je to ista većina koja formira vladu. Kao da vlada bira čelnika TV-a. Prema meni, kvalificirana bi većina bila dvotrećinska – objasnio je tada Siniša Rodin, predstojnik Katedre za europsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Uz izbor glavnog ravnatelja, EK je uputio niz primjedbi: prema njima, Zakon iz 2010. jako je dobar, ali je bilo problema u provedbi. Prijedlog zakona o HRT-u u pogledu jamstva neovisnosti ocijenjen je slabijim. Prema njemu, HRT više ne bi imao tročlanu upravu već bi kućom upravljalo ravnateljstvo od sedam članova. Glavnog bi ravnatelja, umjesto programskog vijeća i nadzornog odbora birao Sabor. Ostale članove ravnateljstva imenovao bi NO nakon provedenog natječaja, a na prijedlog šefa kuće.

Čini se da ravnatelj ima velike ovlasti. Nisu razdvojene funkcije menadžera od onih koje imaju utjecaj na programski sadržaj, navode dalje iz Komisije te propituju ulogu nadzornog odbora: "Odbor je dobio veće ovlasti. Nadzorni odbor trebao bi biti odgovoran za sve poslovne odluke", kažu iz Komisije te zaključuju: "Stoga nije jasno zašto nadzorni odbor imenuje glavnog urednika, kad bi to prije bio posao programskog vijeća ili zajednička odluka upravnih tijela kuće."