Europska komisija predložila je jučer novi zakon o digitalnim uslugama i zakon o digitalnom tržištu, koji uvode striktnija pravila ponašanja za sve na internetu, a ponajviše za najveće digitalne platforme kao što su Facebook, Twitter, Google ili Amazon. Nova pravila ponašanja znače da bi se brže i lakše trebali uklanjati ilegalni sadržaji s interneta, u koje spada i govor mržnje, a internetski divovi koji ne budu poštovali pravila ponašanja bit će češće i brže kažnjavani visokim novčanim kaznama, pa i mogućnošću zabrane rada u Europi.
Digitalna transformacija
– Što je ilegalno offline, ilegalno je i online – poručila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager i tim načelom vodili su se autori ovih novih zakonskih prijedloga.
– Želimo se pobrinuti da kao korisnici imamo pristup širokom izboru sigurnih proizvoda i usluga online. I da se poduzeća koja posluju u Europi mogu slobodno i pošteno natjecati online jednako kao što to mogu offline. Trebali bismo moći kupovati na internetu na siguran način i moći vjerovati vijestima koje čitamo – dodala je Vestager.
Digitalna transformacija društva i načina na koji živimo intenzivirala se u posljednjih dvadesetak godina, otkako je usvojena prva europska direktiva o e-trgovanju. No taj proces mijenjanja i zapravo digitaliziranja svega što se da digitalizirati (od kupnje do prijevoza, od zabave do informiranja) nije ni blizu svome kraju, nego vjerojatnije još uvijek na početku.
Novi prijedlog Europske komisije ima ambiciju dati regulatornu arhitekturu cijelog tog procesa za sljedećih deset ili više godina. Predlažu se nova pravila za uklanjanje ilegalnog sadržaja s interneta, a pod ilegalnim sadržajem misli se na razno: i na govor mržnje, i na sadržaj povezan s terorizmom, i na sadržaj koji promiče nezakonitu diskriminaciju, i na prodaju krivotvorenog ili nedozvoljenu distribuciju sadržaja zaštićenog autorskim pravom…
Misli se, naravno, i na pedofilski i zlostavljački sadržaj, ali i na dijeljenje privatnih snimki bez pristanka snimljene osobe, uznemiravanje putem interneta i slične oblike nezakonitog ponašanja. I dalje će vrijediti princip ograničene odgovornosti, koji vrijedi i sada, a koji znači da se pružatelj sadržaja na internetu ne može automatski smatrati odgovornim ako nije bio svjestan toga da su neki njegovi korisnici objavili ilegalan sadržaj i ako taj pružatelj čini sve da uklanja nezakonitosti.
Ali neke su od novosti koje se predlažu obveza pružatelja usluga da redovito rade procjene rizika i provjere koliko su učinkoviti u uklanjanju ilegalnog sadržaja i kako mogu biti učinkovitiji. Neće se sve obveze odnositi na sve pružatelje usluga na internetu, nego je prijedlog da mali vlasnici web-stranica imaju manje (četiri obveze), a najveće online platforme poput Facebooka, Amazona i Googlea najviše obveza (22). Što je veća platforma, to će imati više obveza.
Lakša suradnja država
Komisija predviđa da će novi prijedlog zakonski urediti odnose na dobrobit svih strana. Korisnici će sigurnije pretraživati internet, bit će zaštićeniji, ali i osnaženi nekim novim alatima. Dobivat će, primjerice, jasniju informaciju o tome kako rade algoritmi koji na temelju sadržaja koji su pregledavali u prošlosti preporučuju što bi trebali vidjeti. Vlasti država članica moći će u druge države članice slati naloge za uklanjanje ilegalnog sadržaja i općenito će lakše surađivati u nadzoru. A internetske platforme imat će koristi jer će se princip ograničene odgovornosti sačuvati na razini cijele Europske unije i imat će zakonsku sigurnost i predvidivost, smatraju u Europskoj komisiji.
EUSSR = USSSR