Preporuke Europske komisije (EK) vezane uz Nacionalni program reformi pokazuju da su postavljeni ciljevi i planovi hrvatske Vlade dobri, ali analitičari upozoravaju da je tako bilo i prijašnjih godina no mjere nisu bile uspješno provedene, a ako se tako nastavi Hrvatska bi mogla upasti u začarani krug.
Preporuke EK pokazuju da su svi oni ciljevi i reforme koje su planirane definitivno dobre, ali tako je bilo i prijašnjih godina, no Hrvatska nije bila uspješna u provedbi reformi na koje se obvezala, komentirao je preporuke glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić.
"Kad promotrimo preporuke, možemo iščitati da Komisija želi da se nastavi napredak postignut lani, koji se tiče smanjenja proračunskog manjka te da se pokaže da to nije bilo jednokratno poboljšanje nego konstantna borba da se smanji javna potrošnja. Moramo biti svjesni da se daljnja fiskalna konsolidacija ove godine dominantno zasniva na povećanju prihodovne strane i samim time je za očekivati da EK preporuča da se pokuša nastaviti fiskalna konsolidacija, ali i da postoji spremnost da se naprave određene korekcije na rashodovnoj strani u slučaju da prihodovna strana bude nešto manja od očekivanja", kazao je Šantić u izjavi za Hinu.
5 preporuka
Europska komisija danas je objavila pet ekonomskih preporuka za Hrvatsku te ocijenila da je njezin reformski program u velikoj mjeri ambiciozan te da bi, pod uvjetom da ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita ove godine, sljedeće godine mogla prijeći iz korektivnog u preventivni dio postupka prekomjernog deficita.
U prvoj preporuci Komisija poziva Hrvatsku da ove godine osigura trajnu korekciju prekomjernog deficita.
U drugoj preporuci upućen je poziv da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu. Također se preporučuju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje.
U trećoj preporuci Komisija traži da se smanji rascjepkanost i poboljša funkcionalna distribucija nadležnosti u javnoj administraciji kako bi se povećala učinkovitost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. Također se traži da se u dogovoru sa socijalnim partnerima uskladi okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama, zatim da se pojača nadzor nad učinkovitošću javnih poduzeća i odgovornosti njihovih uprava.
Komisija u četvrtoj preporuci traži da se znatno smanje parafiskalni nameti i uklone restrikcije koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija i smanji administrativni teret za poduzeća. Peta preporuka se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana u rješavanju kredita koji se ne vraćaju.
Šantić ističe da bi poboljšanje poslovne klime u kratkom roku dalo snažan poticaj dinamiziranju gospodarstva. On se zalaže za smanjenje parafiskalnih nameta koji imaju negativan utjecaj na privatni sektor, a pogotovo na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Ukazuje i na važnost mirovinskog sustava, koji ne utječe samo na pitanje održivosti javnih financija, već se radi i o pitanju kako u budućnosti očuvati radnu snagu, pogotovo ako se uzmu u obzir negativni demografski trendovi i negativna migracija. Samim tim, kaže Šantić, reforme koje se očekuju od Hrvatske, prije svega da produži radni vijek, nužne su i očekivane.
"S obzirom na visoku razinu zaduženosti svih domaćih sektora, EK i dalje nastoji potaknuti da se riješi pitanje razine zaduženosti, ali moramo biti svjesni da u budućnosti rast gospodarstva ne možemo graditi na istim temeljima koje smo imali u godinama prije krize, a koje su i dovele do zaduživanja, što danas uvelike opterećuje budući gospodarski potencijal", zaključio je Šantić.
Brkić: iste rizične točke gospodarstva, iste preporuke
Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić izjavio je da preporuke Europske komisije u vezi nacionalnih reformi i dalje ostaju iste, budući su i rizične točke gospodarstva ostale iste, a ukoliko se reforme ne provedu Hrvatskoj prijeti upadanje u začarani krug pogrešnih postupaka.
"Rizične točke gospodarstva su ostale iste, samo se nominalno smanjuje broj preporuka, ali naš se status ništa ne mijenja u smislu procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža", kazao je Brkić. Usporedbe radi, lani je EK dala Hrvatskoj šest preporuka, a godinu ranije osam.
Kao neuralgične točke Brkić ističe proračun, deficit, javni dug, mirovinski sustav, visoku razinu nezaposlenosti.
"Mjere se ocjenjuju prilično ambicioznima. Ako se realiziraju, sigurno će biti dobro, tu se svi slažemo. Ali, navodi se i potencijalna opasnost da se taj reformski paket ne izvrši, ne zbog mogućih političkih blokada koliko zbog činjenice da se temelji na relativno optimističnim stopama rasta. Znači ako se one ne postignu, onda nije moguće izvesti tako ambiciozan reformski paket", napomenuo je Brkić te dodao: "EK između redova tvrdi ono što ja javno kažem - ukoliko ne provedete strukturne reforme ne možete dostići ni planirane a kamoli ambicioznije stope ekonomskog rasta i praktično ćete se vratiti u Circulus vitiosus" (lat. začarani krug pogrešnih postupaka), zaključio je Brkić.
HGK: poticaj za ubrzanje strukturnih reformi
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) su ocijenili kako preporuke treba promatrati kao dodatno upozorenje i poticaj za ubrzanje strukturnih reformi koje bi omogućile ostvarivanje dinamičnijeg i održivoga gospodarskog rasta.
Iz HGK navode kako se preporuke EK odnose prvenstveno na mjere usmjerene ostvarivanju razine deficita i duga, mirovinsku reformu, sustav socijalne pomoći i veću zapošljivost radno sposobnog stanovništva, poboljšanje učinkovitosti javne uprave i upravljanja javnim tvrtkama, značajnije ukidanje parafiskalnih nameta i smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava.
Stavovi o Hrvatskoj bili su očekivani s obzirom na dvije okolnosti, kažu u HGK. Prva je ta što je Hrvatska prema podacima za 2015. i prema projekcijama za ovu godinu ipak uspjela uskladiti fiskalnu situaciju s onom koju je zahtijevala EK, odnosno uspjela je u ovoj godini zadovoljiti zahtjev o spuštanju proračunskog deficita na razinu ispod dozvoljenih 3 posto te ostvariti traženi fiskalni napor.
Druga je okolnost što Hrvatska ipak zaostaje prema očekivanom obimu i dinamici u ostvarivanju prije dobivenih preporuka. U svim tim preporukama nema ocjene 'potpuna provedba' koja bi značila da je država donijela i provela mjere kojima se na odgovarajući način rješavaju problemi iz preporuka, navode iz HGK.
Također ističu kako su "nove preporuke usmjerene na područja i probleme za koja smo već niz godina svjesni da ih treba rješavati, za koja su načinjene brojne analize i planovi, ali na kojima je napredak zasad nedovoljan i prespor".
Riječ je o područjima na koje HGK već dulje upozorava i predlaže rješenja tražeći poticajnije poslovno okruženje, učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu te osmišljen strateški pristup razvoju zemlje.
"Stoga preporuke EK treba promatrati kao dodatno upozorenje i poticaj za ubrzanje strukturnih reformi koje bi omogućile ostvarivanje dinamičnijeg i održivog gospodarskog rasta u budućnosti", ističu iz HGK.
U suprotnom, kako navode, izostat će konvergencija prema prosjeku razvijenosti EU. Naime, sporiji gospodarski rast od europskog prosjeka spustio je razinu BDP-a po stanovniku Hrvatske sa 64 posto prosjeka EU u pretkriznoj 2008. godini, na 59 posto u 2014. godini.
"Nastavak takvog trenda samo bi produbio postojeće probleme i smanjio razvojne potencijale, osobito zbog opasnosti od sve izraženijeg odlaska mladog i školovanog dijela populacije u inozemstvo", zaključuju iz HGK.
HUP: preporuke očekivane, ali pitanje je provedbe
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić danas je izjavio da su preporuke očekivane i u skladu s onima koje poslodavci stalno šalju i prema ovoj i prema prošlim vladama, ali pitanje je njihove provedbe.
"Mi smo i zadnji puta pozdravili cilj i planove koji su u reformskom paketu upućeni Europskoj komisiji. Sada naravno dolazi onaj 'ali', a to je pitanje provedbe", izjavio je Majetić za Hinu.
"Ono što sada vidimo trenutno u javnom prostoru, ta će realizacija biti izazovna, od samog Sabora pa do svih oporbenih stručnjaka, sindikata i ostalih. Kao udruga poslodavaca sasvim sigurno ćemo podržati i podržavamo da se od tih planova i papira krene u stvarnu implementaciju te da uistino 'skinemo' taj deficit s dnevnog reda i da se krene u promjene koje i Komisija navodi, pa i puno šire", rekao je Majetić.
A najvažnija preporuka da prvo povečaju broj zaposlenih otvaranjem radnih novih mjesta nema nigdje. Nema smisla tražiti da ljudi dulje rade jer problem je u nedovoljnom broju zaposlenih u RH odnosno u nedostatku tvornica. Sve ostale mjere koje preporučuje EK samo mogu dodatno pomoći gospodaeskom razvitku no bez otvaranja radnih mjesta one su bezvrijedne.