Imaju li gnijezdo, ima li ih puno, je li visina grma na više ili manje od tri metra i gdje se nalazite – samo je dio pitanja o čijim odgovorima ovisi koliko će vas koštati uklanjanje stršljena.
Iz osobnog iskustva popne se to i na iznos od 700 kuna. I s obzirom na promet gospodin ljubazno upozori da se trebam naručiti i pričekati da dođe “ekipa za stršljene”. Ozbiljno je ulaganje ispalo to uklanjanje stršljena na koje se javnost stalno upozorava i o čijim smrtonosnim ubodima svako malo svjedočimo. Pa tako, nažalost, i ovih dana kada je od uboda preminuo policajac iz Zadra. No, ako hoćete spriječiti takav scenarij u vlastitom dvorištu, vrtu, kući, tavanu itd., to će vas skupo koštati.
Upozorili su nas na to i na broju 112 koji smo prvo kontaktirali zbog ovog problema i zaštite od stršljena u vlastitom dvorištu. Spojili su nas s ekipom koja je, kako su rekli, javna služba, ali i odmah upozorili da se taj javan posao ipak naplaćuje.
A posla očito ne manjka s obzirom na to da treba pričekati koji dan do dolaska ekipe. Kontaktirali smo i zagrebački Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u kojem također nemaju ekipu koja bi građanima pomogla kada se nađu u ovakvoj situaciji.
U karlovačkom Zavodu za javno zdravstvo izlaze na teren. Cijena je 500 kuna plus putni troškovi. U Slavoniji građane od stršljena spašavaju i vatrogasci. Pisalo se o njihovim akcijama. Pozivom zagrebačkim vatrogascima utvrdili smo da to nije tako u metropoli. Rješenje ovog ozbiljnog problema očito nije unificirano premda će svi upozoravati građane da sami ne uklanjaju stršljene!
Upozorit će na to i prof. dr. sc. Aleksandar Mešić sa zagrebačke Agronomije:
– To je rizično i za život opasno jer otrov stršljena može izazvati snažnu alergijsku reakciju – jasan je ovaj profesor koji nam je objasnio događa li se doista invazija stršljena. Naime, kako kaže, kukci se sada spremaju za zimu, zavlače i prave si gnijezda te ih baš zato sve više uočavamo, ali činjenica je i da azijska vrsta stršljena, čija se invazija prijašnjih godina najavljivala na našem području, jednostavno nema prirodnog neprijatelja.
– Uvijek kada neka invazivna vrsta dolazi na područje na kojem još nema prirodnih neprijatelja, dogodi se eksplozija te populacije jer je ništa ne uništava. Upravo zato možemo očekivati da će se kod nas još dosta širiti – kaže prof. Mešić.
Ipak, nekih posebnih razlika i opasnosti između domaćeg, takozvanog ljutog stršljena i ovog azijskog zapravo nema. Ključna je spomenuta činjenica da azijski zapravo nema prirodnog neprijatelja i može se neometano širiti. Obje vrste napadaju kada osjete da ugrožavamo njihov teritorij. Kako se zaštititi? Repelentna sredstva ne djeluju, a ne savjetuje se da ih se samostalno uklanja kao ni da se kupuju ikakvi insekticidi. U slučaju uboda najpametnije je odmah posjetiti liječnika da bi se spriječile teške posljedice moguće alergijske reakcije.
>> Riješite se stršljenova: Ovu zamku jednostavno je napraviti
Prošle godine sam u krovu imao ogromno gnijezdo veličine 50-60 centimetara. Negdje sam pročitao da oni uginu ili napuste gnijezdo zimi. I stvarno na kraju jeseni dođem, gnijezdo potpuno prazno. Uklonio sam ga, začepio rupu u krovu i više se nisu pojavili. Gnijezdo je umjetničko djelo na 6 katova, kanalima, otvorima za ventilaciju.