Udruga Krizni Eko-stožer Marišćina je Upravnom sudu u Rijeci predala tužbu za poništenje okolišne dozvole za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina. Član udruge Josip Begonja obrazložio je kako i nalaz Državne revizije dokazuje da je Marišćina prekapacitiran projekt što ne isključuje mogućnost uvoza otpada u Hrvatsku, na što je upozoravala i Udruga Krizni Eko-stožer Marišćina. Begonja je pozvao na ekološko zbrinjavanje otpada prema direktivama Europske unije, primarnu selekciju i recikliranje.
Na priopćenje Udruge reagirali su iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
"Upravna tužba je legalan instrument koji je na raspolaganju KSEM-u. Ne ulazeći u raspravu oko utemeljenosti tužbe, ističemo da je postupak izdavanja okolišne dozvole koji je dovršen Rješenjem o okolišnoj dozvoli proveden pravilno, temeljito i sukladno svim propisima, uključio je sva propisana tijela kao i svu zainteresiranu javnost. Sve primjedbe bilo koje zainteresirane strane pa tako i zainteresirane javnosti koje se tiču ovog postupka su obrađene, sve opravdane su uvrštene u mjere zaštite izrečene u Rješenju a za sve koje nisu prihvaćene iznesena su obrazloženja koja su javno dostupna na mzoip.hr.
MBO tehnologija definirana je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2007. godine, a ne odlukom Ministarstva ili bilo kojeg drugog državnog ili privatnog tijela. Koristi se u cijelom svijetu i, ono što je nama posebno važnu, u Europskoj uniji gdje ima oko 330 centara za gospodarenje otpadom. Pored toga, podsjećamo da se projekti centara uvijek rade tako da se u obzir uzima tehnologija koja je u 5% najbolje dostupne tehnologije u tom trenutku (princip: 5% BAT – best available technology) kako to nalažu europske direktive.
Privremeno skladištenje i odlaganje neobrađenog otpada 'Faza 0-1' nije predmet sadržaja postupka izdavanja okolišne dozvole i nalazi se pored lokacije centra. Pravni temelj za privremeno skladištenje je izmjena i dopuna lokacijske dozvole od 22. kolovoza 2012. godine po kojem je dozvoljeno privremeno skladištenje miješanog komunalnog otpada u roku ne duljem od tri godine.
Odlaganje neobrađenog otpada u RH zabranjeno je od 2007. godine a ne od 2017. kako KSEM navodi. Do 31.12.2018. ili u roku od maksimalno godinu dana od otvaranje centra za gospodarenje otpadom, sva odlagališta u Hrvatskoj moraju biti sanirana. Dozvola za skladištenje otpada na lokaciji pored centra Marišćina je važeća i sukladno toj dozvoli otpad se skladišti s krajnjim rokom tri godine – kako je navedeno prethodno.
Upravo suprotno navodima u priopćenju KSEM-a, kontrolne mjere zaštite okoliša u obliku dodatnih mjerenja su višestruko iznad zakonski propisanog. Mjerna postaja na lokaciji već postoji, smještena je na liniji prvih kuća i dominantnih vjetrova a na samoj lokaciji, unutar centra za gospodarenje otpadom je u izgradnji – dakle, postoje dvije mjerne postaje.
Postupak procjene utjecaja na okoliš propisan je Zakonom o zaštiti okoliša i nema nikakve veze s postupkom javne nabave radova kao ni modelom ugovaranja radova (FIDIC žuta knjiga) te nigdje ne stoji nalog za izradu nove studije utjecaja na okoliš.
Rješenjem ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iz veljače 2010. potvrđeno je da korištenje alternativnih pravaca neće imati značajan utjecaj na okoliš te da se isti mogu koristiti do izgradnje obilazne ceste.
Kako je i navedeno, u Planu gospodarenja otpadom je okvirna cijena zbrinjavanja otpadom a uprava centra koja je zadužena za poslovanje centra, dužna je centrom upravljani na najbolji mogući način što uključuje i pregovore na slobodnom tržištu koji se tiču npr. goriva iz otpada. Kad govorimo o slobodnom tržištu, ističemo da se radi o cjelokupnom tržištu EU. U studiji izvodljivosti za centar, u dijelu u kojem je analizirana održivost centra tijekom cijelog životnog vijeka centra a koja uključuje i pitanja kapaciteta, u obzir su uzeti trendovi u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s posebnim naglaskom na razvrstavanje otpada na kućnom pragu i ciljevi RH koji govore da se do 2020. mora osigurati odvojeno prikupljanje 50% papira, stakla, plastike i metala.
U natječaju za radove su definirani kriteriji tražene kvalitete goriva iz otpada koje je proizvod centra te je, dakle, poznata kvaliteta RDF-a.
Tvrdnje koje KSEM predstavlja kao 'završnu ocjenu' Državne revizije ne proizlaze iz dokumenta 'Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom na području Primorsko-goranske županije' te predstavljaju pokušaj manipulacije javnošću – kompletno izvješće uključujući preporuke također je javno dostupan dokument - stoji u reagiranju Ministarstva.
>> MZOP: Eko Stožer Marišćina i Uzor iznose netočne podatke
>> Riječki Eko Stožer Marišćina i zagrebački Uzor traže hitnu smjenu Zmajlovića