Ekologija za vedrije sutra

Dvadeset godina nakon što je u nuklearnoj elektrani u Černobilu eksplodirao reaktor, taj se ukrajinski grad i njegova šira okolina još oporavljaju od posljedica te najteže katastrofe u povijesti civilnog korištenja nuklearne energije.

Užasnim posljedicama zračenja izloženo je bilo najmanje sedam milijuna ljudi, od kojih je do 30.000 umrlo, a još bi ih toliko moglo umrijeti od posljedica radijacije. Deseci tisuća ljudi i dalje su raseljeni, milijuni i dalje žive na ozračenu prostoru, život je generacijama uništen, a bolesni se osjećaju izdanima. Katastrofa je počela ispitivanjem sustava hlađenja u Černobilu, simbolu energetske budućnosti propalog komunističkog imperija.

Toga kobnog 26. travnja 1986. završilo je ni minutu kasnije, jer je sustav otkazao, a tri godine star reaktor eksplodirao je i u atmosferu su počele istjecati radioaktivne tvari šireći se isprva, zbog sjeverozapadnog vjetra, prema susjednoj Bjelorusiji, a zatim i na područje Ukrajine i Rusije... Godinama poslije ostala je opasnost nuklearnog holokausta, unatoč prestanku hladnog rata. Na ruševinama komunizma nastali su etnički sukobi, a terorizam i vjerski ekstremizam prijete svjetskim ratom.

Ekološka svijest nije se razvila do točke kad bi s optimizmom mogli gledati u budućnost, svijet nije postao bolje mjesto za život. Godišnjicu Černobila obilježava i prijetnja uporabe nuklearnog oružja u Iranu, a sigurnosne i tajne službe upozoravaju da teroristi mogu doći do opasnog atomskog arsenala. Vlasti u Bosni i Hercegovini, istodobno, još nisu dovoljno spremne podržati napore za očuvanje našeg zraka i zemlje.

Rasprodaju se energetski resursi, a rijeke postaju žrtve prljavih tehnologija. Političke igre korumpiranih dužnosnika imat će kobne posljedice za nove generacija ako se ne ostvari program planiranja ekološke budućnosti BiH. Užasni primjer Černobila i ponašanja sovjetskih vlasti opomena su za sve.