Dragutin Vadlja iz Strahoninca vratio se sa 35. izložbe najboljih hrvatskih inovacija INOVA s brončanim odličjem, koje je osvojio za patent "Ulična rasvjeta". Pod tim jednostavnim nazivom krije se i naoko jednostavan izum koji bi mogao donijeti velike uštede električne energije i pomoći u zaštiti prirode.
– Ako pogledate rasvjetna tijela na ulicama u našim naseljima vidjet ćete da su na stupovima svjetiljke sa samo jednom žaruljom. Ona ili svijetli ili ne svijetli. Moj se izum sastoji u tome da se na svjetiljku postave tri ili više grla za žarulje, pa se može regulirati hoće li svijetliti jedna, dvije, tri ili sve četiri.
Zašto bi se u kasnim noćnim satima trošila struja za cijelo rasvjetno tijelo, kad je dovoljna samo jedna slabija žarulja da prolaznici i vozači vide kud se kreću? To će pomoći i kukcima i biljkama – objašnjava obrtnik, koji ističe da je riječ o hrvatskom proizvodu koji izrađuje uz pomoć kooperanata. Rasvjetna tijela izrađena su od izdržljivog inoksa i pleksiglasa, s led žaruljama koje su, tvrdi, budućnost. Europska unija zabranila je, naime, u rujnu prošle godine prodaju žarulja sa žarnom niti, kakve se kod nas najviše i koriste.
Led žarulje, tvrde stručnjaci, za desetak godina bit će najprodavanije na tržištu, jer duže traju i troše manje energije od klasičnih žarulja.
– Malo ljudi zna da obične žarulje 90 posto energije troše na grijanje, a samo deset posto na svjetlost. Zato se i ne može držati u ruci jer isijava i do 200 stupnjeva, dok se led žarulja zagrijava do 50.
Osim toga, četiri žarulje od 25 Watta daju bolje svjetlo od jedne od 100 Watta jer imaju veću površinu. Od 2012. godine takve žarulje više se neće koristiti ni kod nas – kaže međimurski inovator.
Prva tri rasvjetna stupa koja je osmislio i proizveo postavljena su kod osnovne škole u Strahonincu. U pregovorima je s Općinom Nedelišće o osvjetljavanju trga u tom naselju. Potrebno je izraditi studiju učinkovitosti i plan uštede. U Čakovcu se, veli, živine žarulje zamjenjuju natrijevima, no i to je, tvrdi, samo privremeno rješenje.
Dragutin Vadlja, iako prepoznati inovator, svjestan je da će proboj na tržište biti težak.
Nova tehnologija je na početku uvijek skuplja od već uhodane, a tu su i uvoznici iz Europske unije. Naime, kako europske zemlje prelaze na moderniju tehnologiju, tako uvijek ostaju tvrtke koje se žele riješiti nagomilanih zaliha i zastarjele tehnologije. Zemlje na pragu Europske unije, s manjim kapitalom, stoga su im savršeni poligon za rješavanje viškova, što se, uostalom, vidi i u drugim granama gospodarstva i energetike.
– Za proboj na tržište potreban je velik novac. U razgovorima sam s Mađarima i Austrijancima. Vidjet ćemo što će se na kraju izroditi iz toga. Uspijemo li, otvorit će se nova radna mjesta za koja neće biti potrebna kvalificirana radna snaga, pa će se moći zaposliti i stariji građani koji su ostali bez posla – kaže Vadlja, inače vlasnik elektromehaničarskog obrta i član Udruge inovatora Međimurja INOMA.
prijatelju: svaka čast na izumima ali: u ljpoj našoj to ne pije vode kao i sve ostalo, gledaj ti sebi izumiti naćin kako napraviti umjetno zlato,dijamante itd, ili kako produžiti životni vjek čovjeka, to češ sigurno sve prodati političarima, bok