Nalaz revizije

Ekonomija na Ljetnoj školi ilegalno zaradila čak 12,6 mil. kn

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Ekonomija na Ljetnoj školi ilegalno zaradila čak 12,6 mil. kn
06.06.2011.
u 14:00
Školu je osmislio bivši dekan Darko Tipurić, svaki se kolegij plaćao 2000 kuna, a prolaznost je bila od 86 do 100 posto!
Pogledaj originalni članak

Ekonomski fakultet u Zagrebu dobio je nepovoljno mišljenje državne revizije za poslovanje u 2009. godini zbog brojnih nepravilnosti koje su našli revizori češljajući knjige te znanstvene ustanove.

Profesori uzeli 2,6 mil. kn

U nalazu Državne revizije iz travnja navodi se da su utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih financijskih kontrola, računovodstveno poslovanje, rashode, projekte, kreditna sredstva, Ljetnu školu, životno osiguranje te postupke javne nabave. Ekonomiju je tada vodio dekan Darko Tipurić, koji je smijenjen početkom 2010. godine zbog brojnih afera, a jedna od njih je glasovita Ljetna škola, koja je u biti bila organizirana kako bi studenti legalno kupovali ispite koje nisu mogli položiti na redovnoj nastavi.

Prema nalazu državne revizije Ekonomski fakultet je cijeli prihod od Ljetne škole, ukupno 12.660.019 kuna, stekao nelegalno! Revizori navode da je Ljetna škola otvorena 31. listopada 2006. godine, odmah nakon dolaska Tipurića na dekansko mjesto. Nalaz revizije otkriva da je Ekonomski fakultet na Ljetnoj školi zaradio u tri godine njezina rada ukupno 12.660.019 kuna, i to 2009. godine 6.059.966 kuna, 4.310.058 u godini 2008., a godinu prije 2.289.995 kuna.

Rashodi Ljetne škole pak bili su gotovo upola manji, u tri godine ukupno 6.877.453 kuna te je razlika 5.782.566 kuna potrošena za djelatnost Fakulteta. Profesori koji su predavali na Ljetnoj školi u 2009. godini ukupno su podijelili među sobom 2,62 milijuna kuna autorskih honorara, a u 2008. godini 2,278 milijuna kuna. U 2007. godini ti honorari su iznosili ukupno više od milijun kuna.

U reviziji se navodi da je 2007. godine Ljetnu školu, na 17 kolegija, pohađao 1231 student. Oni su svaki kolegij plaćali 2000 kuna, a mogli su upisati najviše dva kolegija. Od svih upisanih studenata 1066 je položilo, a 165 nije položilo upisane kolegije. Prolaznost na ispitima bila je 86,6 posto, pri čemu je na osam kolegija, koje su položila 102 studenta, prolaznost bila 100 posto. Prosječna ocjena je bila 3,42, a na tri kolegija, koje je položilo 17 studenata, ocjene su bile samo petice.

U ljeto 2008. godine u tu se školu, na 28 kolegija na hrvatskom jeziku i pet na engleskom jeziku, upisalo 2353 studenata. Ispite je položilo 2036 studenata, a 317 nije položilo upisane predmete. Prolaznost na ispitima bila je 86,5 posto, pri čemu je na četiri kolegija, koje je položilo 58 studenata, prolaznost bila 100 posto, s prosječnom ocjenom 3,14.

Bez dopusnice

U Ljetnu školu u 2009. godini bilo je upisano, na 49 kolegija, ukupno 3336 studenata. Ispite su prijavila 3332 studenta te je 2929 studenata položilo, a 403 nije položilo upisane predmete. Prolaznost na ispitima bila je 87,9 posto, pri čemu je na pet kolegija, koje je položilo 48 studenata, prolaznost bila 100 posto, s prosječnom ocjenom 3,09.

Državni revizori su utvrdili i da Fakultet nije zatražio dopusnicu resornog ministarstva za izvođenje nastave u Ljetnoj školi. Nakon što je izbila afera, rektor Sveučilišta imenovao je članove Povjerenstva za analizu te škole, koju je onda rektor i ukinuo. Revizori navode da je Ljetnu školu svake godine pohađalo sve više studenata, kojima je omogućeno ispunjenje dijelova studijskih obveza izvan izvedbenih planova nastave, a od studenata se tražilo da zbog toga uplaćuju dvije tisuće po kolegiju. Stoga je Državni ured za reviziju iznio mišljenje da se aktivnosti Ljetne škole nisu smjele provoditi bez dopusnice ministarstva jer su u nju bili uključeni studenti s drugih fakulteta i sveučilišta te strani studenti. Tako je fakultet bez dopusnice ostvario prihode 12.660.019 kuna. Revizori također navode da je trebalo preispitati i prolaznost studenata, koja je bila od 86,5 do 87,9 posto ukupno upisanih studenata.

>>Profesorima Ekonomije čak 8,9 milijuna kuna autorskih honorara

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 42

Avatar freen
freen
12:27 07.06.2011.

hajde sada vi kažite djetetu,idi u školu

DE
detour
14:28 06.06.2011.

krimnal na sveucilistu je zasticen kao onaj pretvorbeni. u hrvatskoj je lopov onaj koji ukrade cokoladicu, a ne onaj koji ukrade tvornicu ili milijune studentima. nije cudno sto NIJEDNO hrvatsko sveuciliste NIKAD nije niti ce uskoro biti na sluzbenom popisu 500 najboljih sveucilista u svijetu. naime, lista ne ukljucuje lose i tesko korumpirane sustave.

DK
dkatica2
14:40 06.06.2011.

ovoga treba poslati na sveučilište yale