Goldman Sachs, najveća investicijska banka na svijetu i simbol kapitalizma, u najnovijoj je analizi svoje analitičarke Sumane Manohar priznala: Morat ćemo preispitati efikasnost kapitalizma!
Na tržištu je analiza odjeknula kao bomba jer je riječ o banci koju mnogi drže uzrokom svih zala koje je kapitalizam donio svijetu, a ovo je prvi put da je jedna investicijska banka tako eksplicitno posumnjala u kapitalizam kao najbolji sustav za svoje poslovanje.
Analiza zapravo proučava koliko će biti moguće zadržati operativne marže na razinama na koje je korporativni svijet navikao. Povijesna kretanja pokazuju da je u posljednjih 25 godina bilježen trend rasta operativnih marži. Tri su fundamenta na kojima se temelji rast zarade: čvrste cijene energenata i sirovina, smanjivanje troškova proizvodnjom na tržištima u razvoju te pojačana efikasnost korporacija omogućena uporabom novih tehnologija.
Ipak postavlja se opravdano pitanje može li se razdoblje visokih marži nastaviti ili je došlo vrijeme za promjene u sustavu kako bi se zadržala njegova održivost. Naime, u banci ističu da će se razdoblje rezanja troškova i konsolidacija u industriji nastaviti, što će u kratkom roku držati maržu na relativno visokoj razini, ali dugoročno se neće izbjeći pad potražnje za dobrima i prekapacitiranost gospodarstva, što će dugoročno dovesti do osjetno manjih zarada, s čime će se korporacije morati suočiti.
Ako griješimo i razdoblje visokih zarada potraje više od nekoliko idućih godina, kapitalizam kao sustav mora se ozbiljno preispitati i pitanje je hoće li se održati – kažu u analizi objašnjavajući da se kapitalistički sustav temelji na ciklusima visokih i niskih zarada.
Naime, u razdobljima ''masne zarade'' razvijaju se nove tvrtke i projekti, dolaze novi igrači na tržište koji jačaju konkurenciju i time ruše i operativne marže, a potom u razdobljima ''mršavih zarada'' slabiji igrači propadaju, tržište se čisti, a velike i stabilne tvrtke dobivaju više prostora za zaradu. Taj krug je osnova kapitalizma i ako se zaustavi, nešto će se, kažu ugledni bankari, jako čudno početi događati.
Da je kapitalizam u krizi, tvrdi čitav niz ekonomista, a na kritici sustava najsjajniju je karijeru izgradio francuski ekonomist Thomas Piketty koji poziva bogataše da se odreknu 80 posto svoje imovine u korist ostatka svijeta. Nedavno je objavljeno da je prvi put u povijesti svijeta imovina jedan posto najbogatijih ljudi u svijetu po vrijednosti nadmašila ukupnu imovinu ostalog 99-postotnog dijela čovječanstva.
U tom kontekstu teorija Pikettyja nailazi na plodno tlo. On poziva da se divljanje bogatstva koje više nema nikakve veze s radom obuzda velikim porezima, a na toj platformi stječe sve više poklonika diljem svijeta.
Anomalija u obliku koncentracije bogatstva u rukama sve manjeg dijela ljudi mogla bi biti jedan od uzroka rušenja sustava i bez revolucija, što uostalom uviđa i Goldman Sachs.
Između kapitalizma tržišnog tipa i onoga koji promovira Piketty stoji stajalište uglednog profesora političke ekonomije škole "J. F. Kennedy" na Harvardu, Dani Rodika koji tvrdi da kapitalizam nije mrtav nego ga treba redefinirati.
– Moramo razmotriti prijelaz iz nacionalne verzije miješane ekonomije u njezinu globalnu inačicu. To znači kreaciju bolje ravnoteže između tržišta i njihovih pratećih institucija na globalnoj razini. To će katkad zahtijevati proširivanje institucija izvan nacionalnih država i osnaživanje globalnog upravljanja. U drugim će situacijama to značiti sprečavanje tržišta od proširivanja izvan dosega institucija koje moraju ostati nacionalne. Pravi pristup bit će različit kod različitih grupacija zemalja i među spornim područjima – Rodikov je recept za problem koji se čini sve bliži.
>> Surovi kapitalistički uvjeti krivi za izumiranje Europe
>> Piketty: Ako Hrvatska ima porez na nasljedstvo od nula posto, mislim da imate problem