Stručnjakinja Maruška Vizek s Ekonomskog instituta gostovala je na Dnevniku Nove TV gdje je komentirala val inflacije kojeg je prouzročila ruska agresija na Ukrajinu.
Kako je kazala, stope inflacije su se otele kontroli.
- Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast - kazala je na početku.
- Neizvjesnost je zaista velika, upravo tako. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena - inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka - zaostaje - dodala je.
Vizek smatra i kako će to utjecati na Hrvatsku.
- Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja - dakle, direktno utječe na naše troškove financiranja - smatra.
- Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje trošimo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju - dodaje Vizek.
Kako je kazala, po pričama se čini da jedan dio poduzetnika sada preventivno podiže cijene kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada se uvede euro.
- Unatoč tome, država se ne bi trebala administrativno uplitati u djelovanje tržišne ekonomije - smatra.
Vizek također smatra kako zamrzavanje cijena nije dobra ideja.
- Da, to definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta - kaže.
- Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome što se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju tržišne ekonomije - dodaje.
Rezultati projekta Uplift pokazali su kako se u situaciji velike ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost.
- Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da - što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona ići na fakultet - objašnjava.
- Moramo jako dobro razmisliti o jednom i drugom, o posljedicama sadašnje situacije, kako bismo došli do ideje i implementacije održivog turizma - dodaje.
Naša inflacija veća je od 20%, trebaš biti glup da to ne vidiš I priznaš.