Andrej Grubišić, pokretač tvrtke za poslovno i financijsko savjetovanje Grubišić & Partneri i profesor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta za Večernji TV govorio je o posljedicama rata u Ukrajini na ekonomiju i gospodarstvo Hrvatske i zapadnih zemalja te tomu mogu li građani s računom u Sberbanci biti mirni nakon što ju je preuzela HPB grupa.
Razgovor je vodila Petra Maretić Žonja.
Grubišić je na početku intervjua istaknuo da je pitanje koliko bi zemalja bilo spremno i u kolikoj mjeri pomagati Ukrajini, da Ukrajina kao zemlja nije ovoliko podkapacitirana. Također, napomenuo je, upravo ta situacija dokaz je koliko je važno biti vojno spreman kao zemlja.
- Veliki sam zagovornik dizanja potrošnje na obranu. Ovo nas podsjeća da je bitno biti vojno spreman pa makar u nadi da to nikada neće trebati upotrijebiti - napomenuo je Grubišić prisjetivši se koliko je vojno spremna, odnosno nespremna bila Hrvatska prije 30 godina.
Sankcije utječu na sve
Slučaj napada na Ukrajinu i pripisivanja sankcija Rusiji je presedan, istaknuo je Grubišić. Objašnjava da u povijesti "nikada nismo imali zemlju koja je bila izložena ovolikim sankcijama". Stoga je teško procijeniti koliko će one utjecati na životni standard u Rusiji.
- Sankcije su poput kemoterapije; koliko štete lošim stanicama toliko i zdravima - istaknuo je konzultant za korporativne financije.
Konzultant navodi da Ukrajina de facto predstavlja vrata Europe pa su stoga interesi zapadnih zemalja u njezinoj obrani veći no kada Rusija ili Sjedinjene Države imaju vojne akcije u drugim dijelovima svijeta.
- Naravno, tko god da biva napadnut tu se odnose i ljudske žrtve, ali nisu svi imali ovoliku pažnju kao Ukrajina - naglasio je.
Na pitanje koliko će sankcije utjecati na zemlje koje ih i propisuju odvratio je - "apsolutno".
Da se ne brinu o posljedicama, napomenuo je Grubišić, onda bi i otišli u rat.
- Interesi onih koji nameću sankcije veći su nego ikada do sada - rekao je.
Koliko će ruska invazija utjecati na Hrvatsku nemoguće je odrediti. Za svakoga tko je poslovno vezan s Rusijom ili Ukrajinom, očekivano je da se obujam suradnje smanji, a odluke o ulaganju idu ili na stand by ilii se od njih u potpunosti odustaje, napominje. Ukrajinska je ekonomija slaba i mala pa neće ostaviti značajan trag na Hrvatskoj iako se smatra žitnicom Europe, veći bi trag mogla ostaviti Rusija kao energetska sila.
Rusija se pripremala za napad podizanjem cijena energenata
- Vrlo je važno kako će sada Rusija reagirati, ako će biti ograničena ponuda energenata plaćat ćemo veću cijenu zbog smanjene ponude. Ipak, upozorio je, Rusiji su energenti veliki izvor prihoda pa je teško procijeniti hoće li ograničiti njihov izvoz.
- Kad gledamo što se zbiva u Ukrajini i povežemo s ranijim zbivanjima i cijenama plina. Ako povežemo te kockice, očito je da je Rusija skupljala lovu od povećanih cijena plina - naglasio je konzultant.
Da bi se potencijalna inflacija smanjila, upozorava financijski stručnjak, valja kontrahirati količinu novčane mase koja je u optjecaju te ostaviti tržišta otvorena za nove "igrače". Na pitanje gdje Hrvatska treba tražiti nova tržišta, naveo je da država "ne bi trebala birati sektore ili pobjednike jer to vodi do diskriminacije umjesto da sve drži jednakima".
Osvrnuo se i na utjecaj rata u Ukrajini na hrvatski turizam. Radije se, napomenuo je, ne bi zaletavao s projekcijama.
- Hrvatski proračun, a ne gospodarstvo, ovisan je o turizmu. Ne bih se zaletavao s projekcijama za sezonu. Tu sam i dalje optimističan jer ako gledamo statistički, gosti iz Ukrajine i Rusijje ne predstavljaju veliki postotak u ukupnom broju turista.
Hrvatska ekonomija neće patiti
Ipak, razumno je očekivati da će zrakoplovne destinacije više osjetiti da se u Europi zbiva rat pa će, kao i u pandemiji, više posljedice osjetiti jug Hrvatske nego središnji dio ili primjerice Istra, objasnio je konzultant. On je mišljenja da posljedice na ekonomiju opoćenito neće biti prevelike, ali na bi ponaosob, na određene proizvođače koji imaju svoja postrojenja u Rusiji, moglo ostaviti značajnog traga.
Za Fortenovu se, naglasio je, ne brine. Zanimljivija mu je situacija s bankama, posebice Sberbankom koji je takoreć preko noći promijenio vlasništvo i došao u ruke HPB-a gdje će sada djelovati pod imenom Nova hrvatska banka.
Na pitanje mogu li nakon promjene vlasništva građani koji imaju račune u nekadašnjem Sberbanku biti mirni odgovorio je da mogu, ali da uvijek postoji oprez.
Da, sankcije će sigurno naškoditi i zemljama koje ih uvode, a još je i pitanje kako će Rusija reagirati. Sada se vidi zašto je Obama držao cijene energenata niskim - da Rusija ne napravi ovo... S druge strane niske cijene energenata odgovarale su Kini, pa je ona izrasla u velesilu. Amerika ima 2 velika konkurenta (neprijatelja) na suprotnim gospodarskim pozicijama i teško je naći balans između toga... U svemu tome EU se najviše uništila - ovisna je i o Ruskim energentima i o Kineskoj proizvodnji. Radi enormne birokracije, zelenih hordi i kupovanja socijalnog mira, u EU se više ništa nije isplatilo proizvoditi, nije se isplatilo ulagati u traženje nafte i plina, nije se isplatilo ništa, osim ugurati se u birokratske strukture ili baviti se aktivizmom. Prije ili kasnije, sve to moralo je doći na naplatu... I još k tome je EU ovisna o Američkoj vojsci, uništili su svoj vojske...