Profesor i ekonomski stručnjak Mladen Vedriš bio je gost današnje emisije Večernji TV-a gdje je govorio o poskupljenjima, cijeni goriva, rastu kamata i ostalim stvarima koje se događaju u gospodarstvu. Emisiju je vodila Petra Maretić Žonja.
Ovo je tjedan poskupljenja. Jučer je poskupjelo gorivo, u petak će poskupjeti plin i struja. Koja lančana reakcija mogla bi uslijediti nakon toga?
– Pa, nažalost, ona je već uslijedila. Kada svatko od nas ide u trgovinu i kupuje prehrambene artikle i druge artikle, vidimo koliko su cijene porasle. Sada ostaje pitanje koliko su ti proizvođači već sada ugradili ova očekivanja porasta cijena i hoće li se dogoditi nekakav daljnji pomak. Tako da će sigurno cijene rasti, ali gledajući po onome što na policama plaćamo, čini mi se da je dobar dio te energetske situacije već ugrađen u cijene. Sve su cijene bazičnih artikala 20,30,40 posto porasle što, uz dužno poštovanje, u ovom jednom kratkom roku pokazuje da su proizvođači jednim dijelom taj udar već kompenzirali – rekao je Vedriš.
Je li to pošteno i smatrate li da je država tu mogla bolje reagirati?
– Teško tu može država reagirati. Kao što vidite i u energetskom sektoru, to nije jednostavno. Što se tiče neposrednog dijela, imate dio potrošnje koji je neelastičan, mi dio artikala moramo kupiti – kruh, mlijeko, higijena itd... Međutim, svi ostali koji izađu iz nekih gabarita cijena koje su iole prihvatljive u odnosu na ovaj lanac poskupljenja, bojim se da će smanjiti prodaju i da će to tržište na kraju povratno vratiti. Dogodit će se promjena u budžetima svih nas. Kupovat ćemo i plaćati ono što je najneophodnije i to je možda 40 do 50 posto naše ukupne potrošnje, što je znatno više nego u zapadnim zemljama gdje to iznosi možda 25 do 30 posto. Dogodit će se deformacija na tržištu – rekao je dodajući da će niz drugih proizvoda ostati ''izvan igre'', ali i da će se srezati niz bitnijih ulaganja vezanih uz dodatno školovanje djece.
Govorio je i o poskupljenju goriva. Rekao je i kako je država već morala intervenirati.
– Država je rekla da će se odreći oko 152 milijuna kuna trošarina u ovom prvom valu, a u zadnja dva i pol mjeseca naplatila je milijardu kuna PDV-a više nego što je to očekivano. Odakle je ta milijarda više, jednostavno od ovih povećanih cijena o kojima govorimo – rekao je i dodao da država mora biti pametna i odgovorna.
Jeste li zadovoljni ovim mjerama koje je Vlada do sada donijela? Mislite li da se tu moglo više?
– Mjere su korektne, ali nedovoljne. Moglo se i više – rekao je i dodao da su mjere vremenski relativno kasnile.
Kazao je da nije slučajno da su mjere kasnile jer je Vlada po većim cijenama naplaćivala PDV.
– S većim PDV-om država očekuje da će ostvariti manji proračunski deficit, a taj manji deficit važan je za pokrivanje drugih izdataka, a formalno gledano važan je zbog ispunjavanja kriterija ulaska u eurozonu. Veliko je pitanje što je prioritet – društveni standard građana i konkurentnost ekonomije ili ovakvo lažno bildanje stabilnosti proračuna – rekao je i dodao sa postoji potreba za više mjera koje moraju biti dublje i financijski jače izražene.
Prelazak na euro
– To je politička odluka. Kada bi se razgovaralo striktno ekonomski, ovo apsolutno nije pravi trenutak. Ako će stupanj inflacije u Hrvatskoj biti veći nego što je u eurozoni, svaki postotni poen našeg većeg stupnja inflacije znači nižu konkurentnost u ekonomiji. Politički, upitno je što će Hrvatska time dobiti, a ekonomski ja bih rekao da će se pritisak na konkurentnost pojačati, ali ne u baš pozitivnom smjeru – rekao je Vedriš.
Govoreći o izbjeglicama iz Ukrajine koje dolaze u Hrvatsku, rekao je kako u tome vidi ''obostranu i fer'' priliku da im pomognemo u integriranju i da oni nama pomognu u našem ''socijalnom, ekonomskom i demografskom razvoju''.
– Što se tiče populacije Ukrajine, ja bih rekao i kulturološki... Na svaki način njihova je integracija znatno jednostavnija i primjerenija, jer mogu održavati vezu sa svojom domovinom jednostavnije od nekih daljnjih, egzotičnih destinacija, o kojima smo razgovarali od Nepala pa nadalje – kazao je.
Na pitanje mogu li nam ti Ukrajinci pomoći u turističkoj sezoni, gdje imamo problem s radnicima, rekao je kako njihova znanja i kvalifikacije mogu doći do izražaja u drugim djelatnostima te da je turizam tu marginalan.
– Kretanje na globalnom tržištu određuje 50 posto cijene, to je ta rafinerijska cijena. Sve ovo ostalo je država. Gotovo kuna i pol koje nas dijele od susjednih država. Čak 80 lipa ceste, 30 lipa autoceste pa željeznica... dodajte na to PDV. Znači, mi s kunom i pol više startamo. Sad je pitanje što država može učiniti. Može li suspendirati, uvjetno rečeno, izdvajanja po toj osnovi na šest mjeseci. Nema razloga da refinanciramo željeznice preko europskih fondova. Što se tiče autocesta, izvršili smo refinanciranje, što je bio pametan potez. Znatno smo snizili kamatne stope opterećenja koje je bilo postojalo. Znači, kada bismo na šest mjeseci zamrznuli izdvajanja po toj osnovi, kuna i pol postoji prostora. Uvedite plivajuće trošarine i vi ste dvije, dvije i pol kune uveli u igru – rekao je Vedriš.
Govoreći o novim dobavnim pravcima, rekao je kako vjeruje da će Iran dobrim dijelom zamijeniti rusku naftu, dok će plin biti malo veći problem.
Na pitanje očekuje li veliki rast kamatnih stopa, rekao je da će rasti.
– One će rasti, ali neće brzo rasti. Možda negdje po 0.25 posto kvartalno, možda će to doći do jednog postotnog poena – rekao je dodajući da će rast biti postupan.
Građanima je rekao da dobro pogledaju što potpisuju.
Non stop pišem o tome kako država povećanom osnovicom ubire ekstra profit od PDV-a i da iz tog razloga proporcionalno treba smanjiti trošarine. Uhljebima se to ne sviđa pa mi lupaju minuse.