EKSKLUZIVNO Dokumenti koji otkrivaju složnost Hrvatske, Poljske i Mađarske u EU

Vijeće Europske unije danas je i službeno usvojilo zaključke o prioritetima EU na forumima UN-a za ljudska prava, dokument na koji su tri države - Hrvatska, Mađarska i Poljska - imale potrebu dodatno poslati svoja tumačenja i stavove.

Zaključci Vijeća EU su javni, sadržaj izjave koju je poslala Hrvatska procurio je krajem prošlog tjedna (i izazvao buru reakcija), no po prvi put Večernji objavljuje i sadržaj poljske i mađarske izjave. Sada, konačno, možemo i usporediti u kolikoj mjeri se stavovi Hrvatske podudaraju sa stavovima Poljske i Mađarske, dviju država koje su otprije unutar EU poznate kao zagovornice kontrarevolucije protiv liberalnih vrijednosti.

Iz analize triju pisanih izjava vidljivo je da i Mađarska i Poljska, unatoč primjedbama na neke dijelove zaključaka Vijeća EU, u jednoj ili dvije rečenice naglašavaju svoju spremnost da se bore protiv diskriminacije LGBT osoba, dok u izjavi Hrvatske nema nikakve slične formulacije.

“Poljska odbacuje sve pokušaje diskriminacije bilo koga na bilo kojoj osnovi, među ostalim na osnovi spolne orijentacije, te se bori protiv svih pokušaja uporabe nasilja nad LGBT osobama”, kažu Poljaci prije nego što iznose što ih muči u zaključcima Vijeća EU. 

Mađari nešto slično naglašavaju u dvije rečenice: “Mađarska je i dalje predana svojim obvezama u pogledu ljudskih prava, među ostalim zaštiti i promicanju prava žena i rodne ravnopravnosti. (…) Mađarska snažno odbacuje sve oblike diskriminacije ili nasilja utemeljenoga na bilo kojoj osnovi ili statusu, među ostalim na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu”.

Iz analize triju dokumenata može se zaključiti da i Mađarskoj, i Hrvatskoj, i Poljskoj na neki način smeta posebno naglašavanje podrške novouspostavljenoj dužnosti UN-ova veleposlanika za LGBT prava. Preciznije, neovisnog stručnjaka za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta (kako se ta dužnost, uvedena u UN-u u ljeto prošle godine, službeno naziva).

Zaključci Vijeća EU (svih 28 država) posebnu ističu tu dužnost:

“EU će u okviru Vijeća za ljudska prava i Opće skupštine surađivati sa stručnjacima za posebne postupke, među ostalim s novim neovisnim stručnjakom za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, te će potaknuti države da budu otvorene za dijalog s njima i omoguće im pristup”, kaže EU28.

Hrvatska ne želi da se ta dužnost svojevrsnog UN-ovog veleposlanika za gay prava posebno ističe:

“Rad i opseg aktivnosti svih mandatara za posebne postupke, posebno novog neovisnog stručnjaka UN-a za spolnu orijentaciju i rodni identitet, trebali bi se provoditi strogo u skladu s međunarodnim pravom i međunarodno priznatim ljudskim pravima. Smatramo da nema potrebe za odabirom bilo kojeg mandatara za posebne postupke, s obzirom na to da svi oni obavljaju posao u svojim pojedinačnim područjima zaštite ljudskih prava”, piše u izjavi Hrvatske.

Mađarska također ima sličnu primjedbu:

“Mađarska smatra da je iznimno važno da mandat i aktivnosti koje provodi novi neovisni stručnjak Ujedinjenih naroda za spolnu orijentaciju i rodni identitet budu u skladu s međunarodnim pravom i međunarodno priznatim normama u području ljudskih prava”, stoji u izjavi Mađarske. 

Poljska izjava sličnu primjedbu formulira ovako: “Istodobno vjerujemo da je uspostavi mandata neovisnog stručnjaka za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta trebalo pristupiti na način koji bi vodio do postizanja ishoda konsenzusom. S obzirom da nije bilo tako, Poljska se ne može složiti ni s kakvom jezičnom formulacijom kojom bi se pozdravila uspostava, izravna ili neizravna, gore navedenog mandata neovisnog stručnjaka”.

Dužnost neovisnog stručnjaka UN-a za borbu protiv spolne i rodne diskriminacije izglasana je u UN-ovu Vijeću za ljudska prava u lipnju 2016. tijesnom većinom: 21 država bila je za, 18 protiv, a 6 suzdržano. U listopadu je na tu novu dužnost imenovan Tajlanđanin Vitit Muntarbhorn, koji sada ima mandat obilaziti države svijeta i provjeravati kako se bore (i rade li to uopće) protiv diskriminacije LGBT osoba.

Druga točka prijepora u raspravi unutar EU bila je formulacija prema kojoj Vijeće EU “ostaje predano spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima”. 

Mađarska izjava na to dodaje ovakvo tumačenje: 

“Mađarska primjećuje da pojmovima ‘spolno i reproduktivno zdravlje i prava’ i povezanim pitanjima kao što su ‘spolna prava’, ‘sveobuhvatan spolni odgoj’, ‘moderne metode kontracepcije’, ‘hitna kontracepcija’ nedostaje sporazumna definicija na međunarodnoj razini, među ostalim unutar Europske unije. Ta pitanja Mađarska tumači i promiče u kontekstu Programa do 2030., Programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju te Pekinške platforme za djelovanje te u skladu s nacionalnim zakonodavstvom”.

Poljska izjava: “S obzirom na to da za pojam ‘spolno i reproduktivno zdravlje i prava’ nema nikakve međunarodno priznate definicije, Poljska njegovo područje primjene tumači u skladu s Programom djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju te Pekinškom platformom za djelovanje”.

Hrvatska izjava je eksplicitnija jer umjesto pekinških platformi i sličnoga spominje pobačaj: “Hrvatska primjećuje da pojmu ‘spolno i reproduktivno zdravlje i prava’ nedostaje sporazumna definicija na međunarodnoj razini, među ostalim na razini Europske unije. U tom smislu Hrvatska taj pojam tumači tako da pobačaj njime nije obuhvaćen”. 

Treća točka prijepora, ali samo za Hrvatsku i Mađarsku (ne i Poljsku), jest definicija braka. Zaključci EU28 ne bave se uopće definicijom braka. No, hrvatska Vlada je imala potrebu naglasiti: “Hrvatska će posebnu pozornost posvetiti promicanju i zaštiti tradicionalne obitelji, utemeljene na braku koji je definiran kao zajednica žene i muškarca, prirodna i temeljna jedinica društva”.

Mađarska izjava ovako je sročila svoju  primjedbu braku: “U međuvremenu Mađarska zadržava svoje suvereno pravo na utvrđivanje vlastitog područja primjene i sadržaja obiteljskih odnosa i braka u skladu s nacionalnim zakonodavstvom”.  

>> Koja je država NATO-a 2015. pokušala srušiti mađarsku vladu?

>> Hrvatska ima svoju interpretaciju ljudskih prava, braka i abortusa