Eksperimentalno vrednovanje: Školama “kritički prijatelji”

Sa školskom 2019./2020. godinom i službeno bi trebao zaživjeti projekt vrednovanja škola.

Iako je pri prvotnoj najavi pojam vrednovanja škola podrazumijevao i objavu lista najboljih škola, od toga se, čini se, odustalo – liste, naročito za osnovne škole, neće biti, već će se model vanjskog vrednovanja koristiti kao prilika za poboljšanje uvjeta – od samog rada, kvalitetnijeg učenja do ishoda škola.

Eksperiment do 2019.

Nema, barem za sada, ni naznaka da bi primjena vanjskog vrednovanja škola, kada zaživi u svom punom profilu i obuhvati sve hrvatske škole, bila podloga i za uvođenje male mature, što je pak logičan slijed vanjskog vrednovanja školskih ustanova.

Do rujna 2019. godine nastavit će se s eksperimentalnom primjenom vrednovanja škole – prije svega samovrednovanja koje će potrajati do kraja ove školske godine. U tome pokusnom projektu trenutačno je, slučajnim odabirom, kako su to rekli u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje, uključeno 20 osnovnih i 10 srednjih škola.

Okosnica samovrednovanja odnosi se na osam područja – upravljanje i rukovođenje nastavnog osoblja, uvjeti rada, partnerski odnosi, kvaliteta rada, dobrobit učenika, profesionalni razvoj učitelja, kurikul škole i ishodi škole, a da bi zadovoljile sve elemente i škole se pravilno samoprocijenile i tako unaprijedile rad, sve one dobile su takozvane “kritičke prijatelje škole”. Za pokusni projekt osposobljeno je ukupno 30 kritičkih prijatelja koji školu posjete tri puta. Takav eksperimentalni projekt zaživio je i u zagrebačkoj Osnovnoj školi Tina Ujevića, a dobiveni rezultati od upitnika koje ispunjavaju i učenici i učitelji uspoređuju se. Razlike u odgovorima upućuju na elemente koji su u školi kvalitetni i one koje treba unaprijediti, a sve s ciljem kako bi učenici došli u središte i kako bi u konačnici imali kvalitetnije obrazovanje.

– Ovaj je projekt idealan jer prvi put vrednujemo sami sebe na najbolji način. Ovako ćemo naučiti u čemu smo dobri i u čemu smo loši. Spremni smo raditi na onome u čemu smo loši jer ako želimo promjenu u njoj moramo i sudjelovati – kazala je Vlatka Mihelić, ravnateljica Osnovne škole Tin Ujević. Na jesen, početkom nove školske godine, škole koje su uključene u pokusni projekt započet će s vanjskim vrednovanjem kako bi se ujednačile procjene – naime, neovisni stručnjaci usporedit će jesu li se škole dobro procijenile i koliko su unaprijedile svoje “mane”. No kako će roditelji znati u koliko kvalitetne škole upisuju djecu, odnosno koliko su škole kroz proces samovrednovanja i vanjskog vrednovanja unaprijedile svoj rad?

– Škole mogu takve rezultate objaviti na svojim mrežnim stranicama, ali i u komunikaciji s roditeljima ukazati na sve svoje prednosti i ono u čemu su najbolji – kazala je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Jača autonomija škole

Da proces vrednovanja nije kontrola ni nadzor, nego unapređenje kvalitete škola, kazala je Maja Jukić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

– Želimo tim projektom stvoriti kulturu kvalitete kojim škola preuzima odgovornost za rad. Ovo je osnaživanje autonomije škola – kazala je Jukić.

Da je uloga kritičkih prijatelja škole izuzetno važna jer postavljaju pitanja koja školske djelatnike usmjeravaju prema kvalitetnijim rezultatima poručila je Suzana Hitrec koja tu ulogu obnaša u pokusnom projektu.

– Projekt nije uspoređivanje škole s drugim školama, nego prilika da se škola usporedi sama sa sobom – kazala je Hitrec.

Pogledajte i prosvjed zbog kurikularne reforme: