Eksplozije, kibernetički napadi, dronovi nad bazama, pokušaji atentata... Rusija već vodi tajni rat po Europi

U posljednjih 12 mjeseci Europa je svjedočila seriji incidenata koji su, promatrani pojedinačno, mogli biti pripisani slučajnostima ili tehničkim kvarovima. Međutim, kada se sagledaju u cjelini, postaje teško ignorirati širi obrazac – Rusija je značajno intenzivirala svoje aktivnosti sabotaže na europskom kontinentu i šire, šireći osjećaj nestabilnosti kakav nije viđen još od Hladnog rata.

Među zabilježenim incidentima su pad teretnog zrakoplova DHL-a u Vilniusu, eksplozije u tvornici oružja u Walesu, prekidi telekomunikacijskih kabela u Baltičkom moru, kao i brojni podmetnuti požari, uključujući napad na ukrajinski posao u istočnom Londonu. Također, zabilježeni su pokušaji ometanja čeških željeznica, ransomware napadi na britanski NHS te čak pokušaji ubojstva ključnih osoba u europskoj industriji oružja.

Prema sigurnosnim stručnjacima, piše The Telegraph, ovakvi potezi Rusije dio su šire strategije hibridnog rata. Direktor MI5, Ken McCallum, upozorio je da ruska vojna obavještajna služba (GRU) vodi "koncentriranu kampanju" sabotaže, a njemačka i francuska obavještajna služba upozorile su na eskalaciju "hibridnih mjera" koje povećavaju rizik od aktiviranja članka 5 NATO-a o zajedničkoj obrani.

Za razliku od tradicionalnih oblika sukoba, hibridni rat karakteriziraju operacije u takozvanoj "sivoj zoni" – prostoru između izravnog sukoba i mira. Rusija se u ovom obliku ratovanja oslanja na razne metode, od kibernetičkih napada i širenja dezinformacija do fizičkih sabotaža i korištenja lokalnih proxy agenata. "U ratu narativa i vrijednosti, Rusija stvara kontrolirani kaos", rekao je Viljar Lubi, estonski veleposlanik u Velikoj Britaniji. "Međutim, kaos nije moguće kontrolirati u potpunosti. Ovo je već sada veliki sukob."

>>> FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Ako doista posegne za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije

Primjer ovoga vidljiv je u slučajevima poput požara u Leytonu, gdje su britanske vlasti povezale napade s ruskom skupinom Wagner. U drugim slučajevima, Rusija se oslanja na organizirane kriminalne skupine i pojedince motivirane financijskom dobiti. Prema izvješću Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (RUSI), plaćanja za ovakve operacije često su minimalna, što omogućuje Kremlju postizanje ciljeva uz niske troškove i visok stupanj poricanja.

Zapadni politički lideri sve više ukazuju na potrebu za koordiniranim odgovorom. Bruno Kahl, šef njemačke vanjske obavještajne službe, upozorio je da ruske aktivnosti potencijalno mogu destabilizirati sigurnost cijele Europe. Sir Richard Moore, direktor MI6, opisao je ruske akcije kao "moralno bankrotiranu osovinu agresije", dok je ukrajinski stručnjak Oleksandr V. Danylyuk predložio stvaranje međunarodne platforme za borbu protiv ruske subverzije, slično modelu razvijenom tijekom "rata protiv terorizma". No, sigurnosni analitičari upozoravaju da je ključ u brzom i odlučnom djelovanju. "Rusija je u tajnom ratu protiv Zapada," rekao je Danylyuk. "Nalazimo se u akutnoj fazi krize i potrebne su dodatne mjere kako bi se spriječila daljnja eskalacija."

Podsjetimo, nuklearni fizičar i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić odgovarao je na tri pitanja Večernjeg lista, a kazao nam je, među ostalim, i očekuje li on dogovor između Donalda Trumpa i Vladimira Putina pa da se okonča rat u Ukrajini? "Bojim se da – nije. I to zato što su Putinova očekivanja od tog dogovora sasvim različita od Trumpovih. Putina ne zanima 18 posto teritorija, njega ne zanima samo dio te zemlje, njega zanima čitava Ukrajina. Odnosno, njega zanimaju Ukrajinci. Na to je upozorio Eugene Stepanenko. Znači, Putina zanimaju Ukrajinci jer, što god govorili o Rusiji, rusko stanovništvo stari i Putin želi rusifikaciju Ukrajine kako bi u svojim idućim novim agresivnim potezima prema europskim državama za Rusiju – ginuli Ukrajinci", poručio je.

"Trumpova ideja da se rat "zamrzne" tako da NATO-ve trupe iz europskih zemalja čuvaju crtu bojišta znači da je Ukrajina de facto u onom svom slobodnom dijelu zapravo članica NATO-a. Ako na 82 posto teritorija Ukrajine NATO slobodno šeće, onda je to kao da je Ukrajina članica NATO saveza. Usto, Trump je za to da Ukrajina u NATO uđe za desetak godina, a Putin ne želi da se to dogodi ikada. To su tri jasne stvari zašto će taj sporazum biti gotovo nemoguće postići. I što je najvažnije, bit će ga nemoguće postići bez Ukrajine", dodao je Tadić.

Ocijenio je i koliko su stvarne ruske prijetnje nuklearnim oružjem. "To su prijetnje za domaću, rusku publiku na domaćoj političkoj sceni u Rusiji, čime Putin dokazuje svoju odlučnost svojim biračima. S druge strane, te su prijetnje namijenjene i publici u zemljama članicama NATO saveza u skladu s doktrinom načelnika glavnog stožera ruske vojske Valerija Gerasimova da Rusija u ratu mora djelovati tako da prisili na popuštanje i predaju svojih protivnika, i to uz pomoć medijskih glasina prema kojima je u sukobu s Rusijom nemoguće pobijediti. Dakle, Gerasimov je još 2013. u svojoj studiji dokazao da Rusija tehnološki zaostaje za NATO-om i da uspjeti može jedino propagandnim sredstvima, koristeći slobodu medija na Zapadu, i to tako da kaže da je rat za protivnika izgubljen čim ga Rusija napadne. Tome služe svi domaći putinofili i korisne budale", kaže za Večernji.

FOTO Najveća tajna Jugoslavije: Evo što skriva Titov bunker vrijedan milijarde eura, radnici su potpisivali ugovor o šutnji