Kiše koje danima padaju diljem Hrvatske podižu vodostaje svih rijeka, ali i naglo pune podzemne tokove zbog kojih voda, osim iz riječkim korita, ugrožava naselja i putem zaobalnih voda. Sve su to problemi s kojima se u Hrvatskoj susrećemo za svakih većih oborina, a popis naselja koja su ugrožena svakog je puta sve veći. Osim Hrvatske Kostajnice, Petrinje, karlovačkog područja, ovoga su puta ugrožena područja Gračaca i Obrovca, pa se u takvim trenucima upire prstom u uzroke koji su doveli do poplava na mjestima gdje ih nikada nije bilo; barem ne zadnjih stotinu godinu na koliko su neki sustavi obrane od poplava u Hrvatskoj projektirani i napravljeni.
Zoran Đuroković, prvi čovjek Hrvatskih voda za svakih ugroza poplavama obilazi sve lokacije u Hrvatskoj, pa i zadnja dva dana s kolegama obilazi Zadarsku, Sisačku, Karlovačku županiju i s kolegama traži rješenja za probleme koji nadiru kao i voda; bujično i na mjestima gdje ih ne očekujemo.
>> VIDEO Tužni prizori iz Tužnog: Zbog poplave životinje evakuiraju traktorima
- Prve naznake takvih ekstremnih vremenskih prilika koje su dovele do bujičnih plavljenja i velikih materijalnih šteta imali smo prilike doživjeti 2017. godine u Zadru kada se dogodilo da je na području grada u jednome danu palo čak 300 milimetara oborina. Grad Zadar je toga dana bio najkišovitiji grad u svijetu! Nikada se prije tako nešto nije dogodilo nigdje. Isto tako dogodilo 2014. godine kada je jedna ciklona zastala iznad Bosne i gdje su nas razorile rijeke Una, Vrbas i Bosna koje nikada prije nisu toliko narasle kao tada. Lokalizirana ciklona na jednome području koja se nije micala izazvala je ekstremne oborine na tom terenu koje su na kraju izazvale i puknuća nasipa na području Hrvatske. To su bile prve naznake da i mi nismo pošteđeni od ekstremnih situacija, a budimo sigurni nećemo biti niti u budućnosti. I suša je također ekstrem koji smo doživjeli. Prošle godine devet mjeseci nismo imali gotovo nikakvih oborina, da bismo onda nakon toga bili neprekidno u obrani od poplava; počevši od devetog mjeseca da do petog mjeseca. Dakle, u ovih devet mjeseci imali smo čak šest obrana od poplava - kazao je Zoran Đuroković.
Dodaje da je riječ o ekstremnim vremenskim prilikama koje se događaju na nekim područjima gdje uzrokuju u kratkom vremenu velike količine oborina koje zemlja nije u stanju upiti tako brzo. - Nitko nije pogriješio u procjenama i proračunima, oni se rade na temelju iskustva iz prethodnih godina, proračuni za nasipe su na razini stogodišnjih velikih voda, pa još uvećani za određene vrijednosti, no pokazalo se zadnjih nekoliko godina da su i te stogodišnje mjere premašene na nekim mjestima u određenim periodima. Sada se to pokazalo na zidu u Obrovcu koji je izgrađen za vrijednosti iznad stoljetnih voda, ali te vrijednosti ne odgovaraju današnjim vrijednostima estremnih situacija. Zato se sustavi moraju dograđivati, ne smije se zanositi da će posao igdje biti samo tako gotov i završen. I druge zemlje stalno dograđuju nasipe. I u bogatim zemljama se događa da nasipi i pucaju i prelijevaju se, tako da moramo prihvatiti da je dio našeg života da nam se pojedine nezgodne epizode događaju vezano uz prirodu s obzirom na evidentne klimatske promjene koje štete i Hrvatskoj - dodao je Z. Đuroković. No, smatra prvi čovjek Hrvatskih voda, u odnosu na to što se sve događa u svijetu, mi u Hrvatskoj još dosta dobro i prolazimo.
- Naša je razina šteta, na neki način, prihvatljiva. Najvrjednije je što kod nas nema gubitaka ljudskih života. Kada pogledate, Njemačka je imala više od stotinu mrtvih uslijed bujica prije godinu ili dvije, a riječ je o zemlji koja ima daleko bolje radare i modele od nas, možda i bolju mehanizaciju, ali i daleko više novca, pa su im se, nažalost, dogodile takve stvari koje nisu mogli predvidjeti niti spriječiti. Italija ima bujice s razornim posljedicama. I tamo se događaju ekstremne situacije i vremenske prilike. Možemo biti ponosni što smo ublažili efekte klimatskih promjena našim prirodnim retencijama. Mi se još uvijek možemo pomoći sa Lonjskim poljem i sada sa dvije ustave upuštamo ogromne količine vode Save u Lonjsko polje i tako snizujemo i vodostaj rijeke Save u koritu, pa i manje prijeti Sisku i Jasenovcu. Isto tako imamo i Odransko polje jer će dio Kupe ući u Odransko polje i rasteretiti dio sustava obrane od poplava. Tako postavljen sustav obrane od poplava u Hrvatskoj pokazuje se ispravan, čak i moderan i putokaz za Europu kako se može nositi s klimatskim promjenama - dodao je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda.
Dodaje da se sustavi obrane od poplava grade na karlovačkom, sisačkom, ogulinskom području, vrijedni su milijune eura i kada budu završeni, osigurat će veću zaštiti građanima od poplava. Nesreće od poplava u Hrvatskoj su minimalizirane, no, dodaje Đuroković, suživot s klimatskim promjenama od sustava, ali i od svakog pojedinca traži da sustavno promišlja o načinu života, o tome gdje i kako gradi stambene objekte, te da i sam nalazi načine kako umanjiti moguće štetne posljedice ekstremnih vremenskih prilika.
- Nama je puno ostalo od ranije izgrađenih objekata u poplavnim područjima, isto tako ne poznajemo sustav osiguranja naših kuća za štete vezane uz poplave, što u dobrom dijelu zemalja u Europi postoji. To možemo razumjeti, obzirom da je riječ o dodatnom ekonomskom izdatku koji je za dobar dio ljudi možda i teško ostvariv. No, činjenica je da se, kao što se isplati ulagati u osiguranje od šteta za automobil, isplati ulagati i u osiguranje imovine - smatra Z. Đuroković.
>> VIDEO Ogromna šteta u Srednjoj školi Obrovac: Voda uništila namještaj, podove i opremu
Sve na svijetu je prolazno, ali ovaj Đureković je izgleda vječan. Od modernizacije nisu otišli dalje od vreća sa pijeskom utovarene lopatom. Zečji nasipi im izgledaju tužno-smiješni. Umjesto retencija mi stvaramo ogromnu štetu ljudima i državi.